Razlika između inačica stranice »Nikola III. Zrinski«

bez sažetka
Nikola III. Zrinski bio je sin Petra II. Zrinskog (rođenog oko [[1435]]. godine), koji je poginuo u [[Krbavska bitka|bitki na Krbavskom polju]] [[9. rujna]] [[1493]]. godine. Bio je oženjen kneginjom Jelenom Karlović Krbavskom (iz staro[[Hrvati|hrvatskog]] plemena [[Gusići|Gusića]]), sestrom bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. S njom je imao šestoro djece, među kojima je bio i jedan od najslavnijih velikana hrvatske povijesti, ban i vojskovođa [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola Zrinski "Sigetski"]].
 
Sjedište mu je bilo u utvrđenom gradu [[Zrin (utvrda)|Zrinu]], a posjedi su mu obuhvaćali širi prostor [[Zrinska gora|Zrinske gore]] (danas područje [[BanijaBanovina|Banovine]]), s više utvrda, među kojima [[Gvozdansko]], [[Pedalj]] i [[Kostajnica|Kostajnicu]].
 
Nikola je znamenit po tome što je krajem godine [[1526]]. i početkom [[1527]]. sudjelovao na [[Hrvatski sabor|saboru]] hrvatskog plemstva u [[Cetin|Cetingradu]] na kojem je [[Austrija|austrijski]] nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]] izabran za hrvatskog kralja. Na [[Cetingradska povelja|Cetingradskoj povelji]], jednom od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, među pečatima šest velmoža koji su u ime svih sudionika Sabora potvrdili donešene odluke, nalazi se i Nikolin pečat. Neki povjesničari smatraju da je upravo on najzaslužniji za to da je baš Ferdinand postao hrvatskim kraljem.