Razlika između inačica stranice »Dušična kiselina«

slika
m (robot Dodaje: jv:Asam nitrat)
(slika)
Obično se čuva u tamno smeđim bocama zbog fotolitičke razgradnje u dušikov tetroksid (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>).
Dušična kiselina otapa većinu [[metal]]a čime nastaju odgovarajući [[nitrati]]. Koncentrirana dušična kiselina također reagira s nekim [[nemetali]]ma čime nastaje okso kiselina ili oksid.
 
==Svojstva==
Čista bezvodna dušična kiselina (100%) na sobnoj je temperaturi bezbojna tekućina [[gustoća|gustoće]] 1,522 g/cm³
===Industrijska proizvodnja===
Dušična kiselina proizvodi se [[Ostwaldov proces|Ostwaldovim procesom]], nazvanim po njemačkom kemičaru [[Wilhelm Ostwald|Wilhelmu Ostwaldu]]. U ovom procesu bezvodni [[amonijak]] se oksidira u dušikov oksid, koji zatim reagira s [[kisik]]om iz zraka čime nastaje dušikov dioksid. On se zatim absorbira u vodi čime nastaje dušična kiselina i dušikov oksid. Dušikov oksid se zatim vraća nazad u proces. Korištenjem [[amonijak]]a dobivenog iz Haberovog procesa, konačni produkt može se proizvesti iz [[dušik]]a, [[kisik]]a i [[vodik]]a koji su dobiveni iz [[zrak]]a i prirodnog plina kao jedinih sirovina.
 
===Laboratorijska sinteza===
Dušična se kiselina može dobiti u laboratoriju reakcijom otprilike jednakih masa [[nitrati|nitratne]] soli (npr. bakrov(II) nitrat) i 96% sulfatne kiseline (H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>) i zatim destilacijom smjese na temperaturi [[vrelište|vrelišta]] dušične kiseline od 83 °C sve dok bijela kristalna masa (metalni [[sulfati|sulfat]]) ne zaostane u reakcijskoj posudi.
Najvažnija uporaba dušične kiseline je u proizvodnji umjetnih gnojiva i trenutno je u poljoprivredi najiskorištenija. Ostale važne primjene su u proizvodnji [[eksploziv]]a, graviranje i otapanje [[metal]]a (naročito kao sastavni dio [[zlatotopka|zlatotopke]] za pročiščavanje i ekstrakciju [[zlato|zlata]]), u kemijskoj sintezi, proizvodnji pića (pivovare, mljekare, proizvodnja bezalkoholnih pića), proizvodnji stakla, te služi za razna čišćenja u restaurarstvu.
 
[[Slika:HNO3 Slika2.JPG|mini|150px|Veliko pakiranje 56% dušične kiseline]]
==Sigurnost==
Dušična kiselina je snažno oksidirajuće sredstvo i njena reakcija sa spojevima kao što su cijanidi, karbidi i metalni prah može biti eksplozivna.