Jean-Paul Marat: razlika između inačica

Bio je liječnik, fizičar i publicist. Boraveći u Londonu [[1773]]. godine objavio je "'''''Filozofski esej o čovjeku'''''", u kojem tvrdi da jedino [[fiziologija]] može razjasniti povezanost duše i tijela. Kritiku državnog uređenja [[Engleska|Engleske]] objavio je u dijelu "'''''Okovi ropstva'''''". Traži ukidanje smrtne kazne te prevenciju zločina odgojem. [[Revolucija]] ga potpuno uvlači u [[poltika|politiku]]. Nakon pada Bastille zbližava se s [[jakobinci|jakobincima]]. Objavljuje nekoliko novina u kojima traži slobodu tiska i žigoše aristokratsko društvo. Biran je u Konvent, gdje se nije vezao ni uz jednu stranku. Nakon giljotine kralja sukobio se sa [[žirondinci|žirondincima]]. Smatrajući ga suviše "crvenim" republikancem, optužili su ga zbog veleizdaje i predali [[Francuska revolucija|Revolucionarnom sudu]], koja ga je [[1793]]. oslobodio optužbe. Jedan je od od organizatora ustanka kojim su svrgnuti žirondinci. Ubila ga je mlada revolucionarka [[Charlotte Corday]], koja je vjerovala da će Maratova smrt smiriti sukobe jakobinaca i žirondinaca nakon prevrata.

 

[[Kategorija:Revolucionari]]