Inkvizicija u Hrvatskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 35:
Do velike prekretnice u razvoju progona čarobnjaka u zapadnim europskim zemljama došlo je sredinom 15. stoljeća kada su crkvena inkvizicija i sudstvo svjetovne vlasti počeli masovno progoniti žene, koje su nazivane [[vještica|vješticama]]. Teritorijalno proširenje masovnih progona vještica razvijalo se postepeno. Najprije do njega dolazi u [[Alpe|alpskim]] krajevima [[Švicarska|Švicarske]], [[Italija|Italije]] i [[Francuska|Francuske]], a zatim se širi na ostale europske zemlje. Krajem 17. stoljeća, kada se činilo da progoni u većem dijelu Europe jenjavaju, na sjeveru je lov na vještice ozbiljno zahvatio [[Švedska|Švedsku]], a na jugu [[Hrvatska|Hrvatsku]].
Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] u hrvatskim se procesima protiv [[vještica]] javilo tadašnje europsko shvaćanje da su vještice udružene u tajnu sektu te da povremeno održavaju velike sastanke na koje lete namazane čarobnom mašću. Sastanci su se održavali noću, a kao mjesta sastajanja se u spisima najčešće spominju raskršća puteva i obližnje [[planina|planine]] (u Hrvatskoj su to najčešće [[Medvednica]] i [[Klek (planina)|Klek]]). Na sastancima su se vještice gostile raznim jelima i pićima, naročito gibanicom, a neke od njih su na strahovitoj torturi priznale čak da su jele i ljudsko meso. Vjerovalo se da tim gozbama prisustvuje i sam đavao, s kojim žene u izuzetnim slučajevima (na [[crni sabat|sabat]]) i spolno opće. Đavao je opisan kao muškarac, a na torturama se navode i neka od njegovih brojnih imena: Primus, Matić, Markaj, Lucifer, Kralj, Silnjak, Gasperl itd.
Kazneni postupak protiv vještica i čarobnjaka u ovim su krajevima vodile tri vrste [[sud|sudova]]: sudovi slobodnih kraljevskih gradova, [[županija|županijski]] sudovi i [[vlastelinstvo|vlastelinski]] sudovi pojedinih [[feudalizam|feudalaca]]. Sudovi slobodnih kraljevskih gradova bili su istovjetni s gradskim poglavarstvom, a sačinjavali su ga gradski sudac i prisežnici. Županijskim sudovima predsjedavao je podžupan, a sudsko su vijeće činili plemićki suci i podsuci županije te ostali županijski funkcioneri. Vlastelinskim su sudovima upravljali suci postavljeni od feudalnog gospodara. U slučaju čarobnjaštva samo je javni tužilac (fiškal) bio ovlašten svojom tužbom pokrenuti postupak pred sudom.
| |||