Krom: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2) (robot Dodaje: tl:Kromyo |
Poboljšanje prijašnjeg stanja uz izvor* |
||
Redak 21:
}}
== Svojstva ==
Krom je srebrno bijel tvrd metal, koji se može polirati (uglačati) do visokog sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. Naziv "krom" dolazi od [[Starogrčki jezik|grčke]] riječi "χρωμα" što znači "boja", jer krom tvori mnoge raznobojne spojeve.▼
Krom (Cr) je otkrio 1791. (a 1798. izolirao) L.-N. Vauquelin.<br />
▲
Kemijski element 6. skupine periodnoga sustava elemenata, vrlo tvrd, srebrnobijeli metal plavkasta odsjaja koji se može polirati (uglačati) do visokoga sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. U dodiru s kisikom, zrakom ili vodenom parom prevlači se vrlo tankim slojem oksida otpornim na koroziju. Nije topljiv u dušičnoj kiselini i zlatotopci, sporo se otapa u hladnoj klorovodičnoj i sumpornoj kiselini, a u vrućima puno brže. Na povišenim temperaturama reagira s mnogim nemetalima. Daje zelenu boju smaragdu, a crvenu rubinu. Nije otrovan, ali su otrovni njegovi spojevi, posebice kromna kiselina i alkalijski dikromati. Najčešće se dobiva iz kromita (FeCr2O4), tehničke čistoće aluminotermijskim i silikotermijskim postupkom, a visoke čistoće elektrolitskim postupkom. U velikim se količinama upotrebljava kao legirani metal u proizvodnji nehrđajućih čelika, za elektrolitičko prevlačenje površina metala i nemetala (kromiranje), za proizvodnju kermeta itd..
== Uporaba i dobivanje ==
Krom se dobiva iz [[ruda|rude]] [[kromit]]a (FeCr<sub>2</sub>O<sub>4</sub>). Komercijalni proces ekstrakcije kroma iz kromita sastoji se od zagrijavanja rude u prisustvu [[aluminij]]a i [[silicij]]a. Oko dvije petine svjetskih zaliha kroma se nalaze u [[JAR|Južnoj Africi]], a značajni proizvođači su i [[Kazahstan]], [[Indija]], [[Rusija]] i [[Turska]]. Oko 15 milijuna tona kromove rude proizvedeno je u [[2000]]. godini.
Line 27 ⟶ 33:
U elementarnom obliku krom se nalazi mnogo rjeđe.<br />
[[Rudnik]] dijamanata Udačnaja u ruskoj republici [[Jakutska]] proizvodi uzorke elementarnog kroma.
== Važniji kromovi spojevi ==
Krom ima široku primjenu kao sastojak [[legura]] (primjerice, nehrđajućeg [[čelik]]a posebne čvrstoće), kojima povećava otpornost na [[Korozija|koroziju]], a zadržava im sjaj i tvrdoću. Vrlo poznata zaštita željeza njime je postupak ''kromiranja''.<br />
Dodaje se i antikorozivnim bojama, služi kao [[katalizator]] u nekim kemijskim procesima, za izradu kalupa za proizvodnju cigli, a spojevi kroma imaju široku primjenu u [[Metalurgija|metalurgiji]] i kemijskoj industriji.
Najvažniji je kromov spoj natrijev dikromat (NaCr2O7), koji se upotrebljava kao sirovina za dobivanje ostalih tehnički važnih kromovih spojeva, kao snažni oksidans, katalizator ili nosilac katalizatora, štavilo u industriji kože, za površinsku obradbu metala, impregnaciju drva itd..
*bezvodni kromov klorid (CrCl3) se upotrebljava za dobivanje elementarnoga kroma, kromiranje čeličnih predmeta i u sintezi organskih spojeva),
*kromov(III) oksid (Cr2O3) se koristi za bojanje stakla i porculana,
*otrovni kromov(IV) oksid (CrO3) je iznimno jak oksidans (za elektroplatiniranje i elektrolitsko dobivanje elementarnoga kroma),
*kromna kiselina (H2CrO4), za pripravu močila i kupka za kromiranje,
*kalijev dikromat (K2Cr2O7) se koristi u fotografskoj industriji, u proizvodnji žigica i u analitičkoj kemiji.
*natrijev kromat (Na2CrO4) je pogodan za bojenje tekstila i zaštitu od korozije itd..
== Izvori ==
*Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g. Tisak i uvez: DENONA. d.o.o., Zagreb.
{{Wječnik}}
| |||