Razlika između inačica stranice »Mavrov brevijar«

Obrisan 561 bajt ,  prije 7 godina
veliko pospremanje
m (Uklonjena promjena suradnika 41.186.3.170, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Argo Navis)
(veliko pospremanje)
'''Mavrov brevijar''' je [[brevijar]] koji je napisao [[Blaž Baromić]] 1460. u [[Vrbnik]]u na otoku [[Krk]]u za vrbničkog popa Mavra.
{{wikipedizirati}}
'''Mavrov brevijar'''
 
== Vlasnici knjige ==
Brevijari su crkvene knjige s tekstovima koji se svakoga dana u godini čitaju u crkvi. To su bitne religijske knjige koje su zauzimale osobito važno mjesto u životu popova glagoljaša. Mnogi srednjovjekovni brevijari (lat. brevis, kratak, breviarium, kratak popis, pregled) ili časoslovi kao dodatak sadrže ''computus'', po kojem su se određivali blagdani i druga kalendarska pitanja. Tako je na području [[Krk]]a sačuvano više brevijara, a za povijest astronomije osobito je zanimljiv Mavrov brevijar, iz XV stoljeća, izrađen 1460. godine za vrbničkoga popa Mavra.
Prvi vlasnik brevijara, Mavar, bio je vrbnički pop, koji je u razdoblju od 1471. do 1483. službovao na području Konavala, o čemu je na marginama brevijara zapisao: "to pisa pop Mavar z'Vrbnika kada stojaše v Konavli poli Dubrovnika".
Otok Krk, posebice [[Vrbnik]], u srednjem je vijeku obilovao glagoljaškim svećenstvom. Stoga su krčki svećenici često odlazili u pastorizaciju na istarski teren, ali i u južne hrvatske krajeve, čime su kulturno povezivali najstarija glagoljaška područja. Tako je poznato da je vrbnički pop Mavro oko 1475. godine bio u Konavlima te je vrlo vjerojatno bio i osobno u kontaktu s dubrovačkim svećenicima i učenjacima toga vremena. Tri godine ranije umrli su [[Ivan Vitez]] i [[Ivan Česmički]] te je to vrijeme raspada znanstvenoga i kulturnog kruga na dvoru hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaša, [[Gjin Gazulli]] je umro u [[Dubrovnik]]u 1465. godine, deset godina prije Mavrovog dolaska u [[Konavle]], a [[Juraj Dragišić]] je u to je vrijeme bio u Italiji. No, Mavro sigurno nije ostao izoliran od znanstvenih zbivanja toga vremena i prostora te je želio brevijar s komputskim računom. Brevijar za vrbničkoga popa Mavra napisao je đakon (žakan) [[Blaž Baromić]], a dovršio 1471. godine, izradom [[kalendar]]a, pop Jure iz [[Baške|Baška]], koji je izradio komputističke krugove i njihovo tumačenje te ih dodao Mavrovom brevijaru. Na jednoj je stranici dan krug zlatnih slova i epakta, a na drugoj krug nedjeljnih slova. U krugovima su upisana slova koja odgovaraju pojedinim brojevima. Nedjeljna slova služila su za određivanje dana u mjesecu. Epakti su brojevi koji su jednaki broju dana od mlađaka do željenoga dana, obično proljetnog ekvinocija ili ravnodnevice, a služili su za određivanje datuma [[Uskrs]]a. Strogo određenim postupcima koji su dani ispod donesenih krugova, određivani su željeni dani u godini. Glagoljski brevijar popa Mavra otkriven je u vlasništvu Umberta Pezzolija u [[Rim]]u, a uz ostalo potvrđuje i neuniformiranost hrvatskih liturgijskih knjiga. Smatra se da je u njemu sačuvana najstarija varijanta nacionalnoga lokalnog oficija (službe), redigiranog na hrvatskom tlu.
Brevijar je ukraden iz Vrbnika vjerojatno koncem 18. stoljeća. Godine 1982. tadašnja Hrvatska republika otkupila ga je od talijanskog privatnog vlasnika Umberta Pezzolija u [[Rim]]u, za vrlo veliki iznos, tako da je danas u [[NSK|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]].
 
== Opis knjige i njezina sadržaja ==
Navedeni primjeri sačuvanih rukopisa ukazuju na važnost pridavanu astronomiji u obrazovanim krugovima hrvatskoga srednjovjekovlja, kao i svezi nebeskih zakonitosti i događaja u crkvenoj godini. Bilo je potrebno mnogo truda i vremena da se izradi kalendar, da se odredi uskrsna nedjelja, a također da se pritom kalendar prilagodi i mjesnim običajima i slavljenjima svetaca.
Knjiga ima 417 listova pergamene s inicijalima u crvenoj i zelenoj boji. Ima velik broj spojenica, njih oko 270. Knjiga rabi hrvatski naziv za glagoljsko pismo. Ona potvrđuje i neuniformiranost hrvatskih liturgijskih knjiga. Smatra se da je u Mavrovu brevijaru sačuvana najstarija varijanta nacionalnoga lokalnog oficija (službe), redigirana na hrvatskom tlu.
 
==Astronomski sadržaj brevijara ==
Za povijest hrvatske astronomije važni su komputistički krugovi i njihovo tumačenje koje je Mavrovu brevijaru dodao pop Jure iz [[Baška|Baške]]. Na jednoj je stranici dan krug zlatnih slova i [[epakta]], a na drugoj krug nedjeljnih slova. U krugovima su upisana slova koja odgovaraju pojedinim brojevima. Nedjeljna slova služila su za određivanje dana u mjesecu. Epakti su brojevi koji su jednaki broju dana od mlađaka do željenoga dana, obično proljetnog ekvinocija ili ravnodnevice, a služili su za određivanje datuma [[Uskrs]]a. Strogo određenim postupcima koji su dani ispod donesenih krugova, određivani su željeni dani u godini. Bilo je potrebno mnogo truda i vremena da se izradi kalendar, da se odredi uskrsna nedjelja, a također da se pritom kalendar prilagodi i mjesnim običajima i slavljenjima svetaca.
 
Rukopis ukazuje na važnost pridavanu astronomiji u obrazovanim društvenim krugovima hrvatskoga srednjovjekovlja, kao i povezanosti zakonitosti gibanja nebeskih tijela i događaja u crkvenoj godini.
 
== Povezani članci ==
 
* [[Hrvojev misal]]
* [[Hvalov zbornik]]
* [[Lucidar]]
* [[Misal kneza Novaka]]
* [[Misal po zakonu rimskoga dvora]]
* [[Staroslavenski jezik]]
 
[[Kategorija:Astronomija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Srednji vijek]]
[[Kategorija:Kršćanska liturgija]]
285

uređivanja