Jednačenje po mjestu tvorbe: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
o nazivima
Redak 9:
 
*Odstupanja:
** Suglasnik ''n'' ne prelazi u ''m'' ako se njime završava prvi dio prave složenice, a drugi deodio počinje usnenim suglasnikom: ''maskenbal'', ''stranputica'' i dr.
** I u nekim riječima, npr. ''razljutiti'', ''raznježiti'' i dr.
 
* U nekim riječima vrši se više glasovnih promjena, jedna od njih je i jednačenje suglasnika po mestu tvorbe: iščekivati - izčekivati - isčekivati ( [[jednačenje po zvučnosti]] ) - i'''šč'''ekivati
 
* Hrvatski pravopis je fonološki (prije zvan i fonetski, glasovni, izgovorni, a sada i zvučni),(kao i srpski i makedonski), to znači da se jednačenja (po zvučnosti i mjestu tvorbe) vrše u govoru i pisanju. Većina slavenskih jezika ima(poljski, češki, ruski, ukrajinski, slovački, slovenski, bugarski,..)rabi morfonološki (prije često pogrješno zvan etimološki, korijenski; sada su u porabi još nazivci tvorbeni ili morfološki) pravopis, jednačenja se vrše samo u govoru, a ne vrše se u pisanju.
 
== Glasovne promjene ==