Nova ekonomska politika: razlika između inačica

 

Liberalizacija trgovine, zanatstva i manjih industrijskih pogona, ponovno se pojavila [[Buržoazija|buržoazija]], koju su tad zvali - '''nepovci''', to su bili; trgovci, zakupci poljoprivrednog zemljišta (zvani kulaci), prekupci, poduzetnici svih fela, akviziteri... <ref name=rus/> Tako da je do [[1926]]. oko 2,3 milijuna ljudi (zajedno sa svojim porodicama), a to je bilo 1,6% stanovništva [[SSSR]]- a egzistiralo od nepovskih poduzeća. Ipak je sovjetska vlast relativno čvrsto kontrolirala i regulirala njihovu djelatnost, pogotovo što se tiče poreza. Interese zaposlenih radnika po privatnim poduzećima štitala je država i sindikati. <ref name=rus/>

Novi uvjeti koji su se pojavili sa NEP-om zahtijevali su i reorganizaciju upravljanja privredom. Zbog tog je Vrhovni sovjet narodne privrede (ministarstvo) u maju [[1921]]. stvarao 16 odjela koji su preko regionalnih (gubernijskih) sovjeta trebali kontrolirati privrednu aktivnost u zemlji.

Jedna od mjera NEP-a bila je i prestanak prakse plaćanja u naturi za rad uvedena za ratnog komunizma, - dakle plaćanje u novcu. <ref name=rus/> Zbog tog je u oktobru [[1921]]. osnovana je Državna banka (''Госбанк''), kojoj je povjerena monetarana politika. Do kraja [[1922]]. izdane su prve novčanice sa [[Zlato|zlatnom]] podlogom - zvane u skladu sa tradicijom [[Carska Rusija|Carske Rusije]] - '''červonci''' (''червонцы''), koje su bile konvertibilne. Nakon monetarne reforme provedene od [[1922]]. do [[1924]]. plaćanje poreza u naturi u poljoprivredi je zamijenjeno plaćanjem u novcu. Zbog pružanja povoljnijih [[kredit]]a seljacima, osnovana je u februar]]u [[1924]]. Centralna poljoprivredna banka. <ref name=rus/>