Godinu dana kasnije je prema vlastitoj knjizi napisao scenarij za [[Velo misto]], TV-seriju koja je obrađivala povijest Splita od [[1910.]] do [[1947.]] godine. Iako je serija bila predmetom snažne cenzure od tadašnjih komunističkih vlasti, doživjela je veliku popularnost i kultni status koji traje do danas.
ZaOsamdesetih vrijemegodina [[raspad, SFRJ|raspadapa Jugoslavije]]i Miljenkonakon Smojenjegove sesmrti postaviood kaostrane žestokijavnosti protivnikokarakteriziran hrvatskogje nacionalizmavrlo loše i kaomneopravdano takavoptuživan jeza nakonjugonostalgičara<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/miljenko-smoje-nije-bio-veliki-jugoslaven-nego-kontra-svake-sile-i-nasilja-nad-ljudima/641000.aspx dolaskaMiljenko [[FranjoSmoje Tuđman|Franjenije Tuđmana]]bio veliki Jugoslaven, nego kontra svake sile i [[HDZ]nasilja nad ljudima]-a</ref>, no Smoje postaonije nepoćudnabio osobapolitičar, a njegov jerad opusvelik skinutje sdoprinos programahrvatskoj [[Hrvatska radiotelevizija|državne televizije]]komedijografiji. Nakon što je Slobodna Dalmacija godine [[1993]]. kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovog pristaše [[Miroslav Kutle|Miroslava Kutle]], Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika [[Feral Tribune]] gdje je pisao sve do svoje smrti.
Miljenko Smoje je pokopan u [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnici]], pokraj [[Split]]a.
