Kartaga: razlika između inačica

|država = {{ZD+X/T|TUN}}

}}

 

Arheološki lokalitet drevne Kartage upisan je 1979. godine na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao jedinstveno mjesto miješanja i procvata više kultura koje su slijedile jedna nakon druge ([[Feničani]], [[Stari Rim]], [[Starokršćanstvo]] i [[Arapi]]).

[[Datoteka:Maquette port marchand ciney.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Rekonstrukcija trgovačke luke u Kartagi]]

Prema tradiciji i legendi, grad je krajem [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeća pr. Kr.]] osnovala kraljica Dido, poznate još kao Eliza ili Elizar, koja je zajedno sa sljedbenicima pobjegla iz [[Tir]]a nakon ubojstva svoga muža kojeg je ubio njezin mlađi brat [[Pigmelion]] kako bi učvrstio svoju vlast.

 

Kartaga je ubrzo nakon osnutka postala najbogatijom i najprosperitetnijom feničkom kolonijom te je ubrzo zavladala velikim dijelom Zapadnog [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. U antičkom su se svjetu najveći profiti mogli postići trgovinom, što je upravo ono čime su se bavili Kartažani. Zbog svog strateškog položaja, Kartaga je nadzirala trgovinu i trgovačke rute cijelog Sredozemlja. Na tržnicama u drevnoj Kartagi se moglo pronaći sve sto se nabavljalo trgovinom, od [[slon]]ovih [[kljove|kljova]] ([[slonovača|slonovače]]), pa sve do [[rob|robova]].

[[Datoteka:CarthageMap.png|mini|300px|<center>Kartaško carstvo početkom 3. stoljeća pr. Kr.]]

[[Hegemonija]] koju je stvorila Kartaga je bilo jedno od najdugotrajnijih i najvećih Hegemonija antičkog Sredozemlja. Iako se hegemonija temeljila uglavnom na trgovini, Kartaga je dominirala i snažnom mornaricom te izvježbanom vojskom plaćenika. Poznati su nam njezini ratovi sa [[Grci]]ma i [[Rim]]om, što je na kraju i dovelo do njezina uništenja za vrijeme [[Treći punski rat|Trećeg punskog rata]] sa [[Rim]]om.

 

Rimska vojska se [[149. pr. Kr.]] iskrcala u [[Afrika|Africi]] i opsjedala Kartagu. Kartažani su se zatvorili unutar svojih zidina i gotovo nadljudskom snagom, složno i hrabro branili grad dvije godine. Onda je rimski vojskovođa Scipion Mlađi (unuk Scipiona Starijeg) sprječio opskrbu grada hranom. Počeli su harati glad i bolesti. Na iscrpljeni narod u gradu počeo je opći juriš u proljeće [[146. pr. Kr.]] kada su [[Rimljani]] provalili u grad preko zidina. Šest dana Kartažani su se borili za svaku ulicu, za svaku kuću. Unatoč tome, Rimljani su zauzeli grad i spalili ga. Navodno je grad gorio punih 17 dana i noći, pri čemu je izgorila i velika gradska knjižnica te su izgubljena brojna saznanja o Kartažanima tako da do danas o njima neznamo gotovo ništa, što su upravo Rimljani i željeli. Nakon sto se vatra ugasila Rimljani su grad razorili te su čak izrekli formule bogovima smrti i obasipali ga soli tako da tamo više nikada nitko ne bi mogao živjeti. Gradsko je stanovništvo palo sa 500 000 na samo 50 000. Pobjednici Rimljani opljačkali su Kartagu, a preživjelo i zarobljeno stanovništvo prodali u ropstvo.

 

S Kartagom je učinjeno ono što je tražio [[Katon]] u rimskom senatu - razorena je. Nije bilo više Kartage, "Biser Sredozemlja", bio je sravnjen sa zemljom.

 

[[Datoteka:Amphitheatre carthage 1950.jpg|mini|lijevo|<center>Rimski [[amfiteatar]] u Kartagi]]

 

No, 695. godine nadiruća [[Arapi|arapska]] vojska je osvojila Kartagu i nastavila svoj pohod prema zapadu, a Kartagu je kao središte podrulja zamijenio [[Tunis (grad)|Tunis]].

 

[[Datoteka:Maquette port marchand.jpg|mini|300px|<center>Rekonstrukcija trgovačke luke u Kartagi]]

[[Datoteka:Carthage-1958-PortsPuniques.jpg|mini|300px|<center>Današnji izgled Kotona, vojne luke koji prati tradicionalni oblik drevne luke]]

Dvije velike, umjetne luke su građene u gradu, jedna za čuvanje velike mornarice od 220 ratnih brodova poznata i kao Koton, i druga trgovačka za trgovinu. Unutar vojne luke, koja je ujedno bila i središte grada, nalazio se umjetan otok sa ovalnom zgradom sa koje se moglo nadgledati pristaništa i brodove koji prilaze [[grad]]u.

 

Vojna luka nazivala se još i Koton Kartage, bila je kružnog oblika, a njezine se konture mogu razaznati još i danas. Lako bi bilo uzeti ove lagune kao djelo prirode, ali one su nedvojbeno ljudsko djelo. One su ostaci arhitektonskog čuda antike. Iskapanja su pokazala da su Kartažani sagradili stotine dokova od opeke na umjetnom otoku kružnog oblika, usred zdanja. Brodovi su se mogli dovući na kopno za popravak. Arheolozi su izračunali da su u izgradnji ovog mamutskog projekta, Kartažani uklonili četvrtinu milijuna kubnih metara zemlje. Od trgovačke luke je bila zaštićena ovalnim i masivnim zidom te u nju nije smio kročiti niti jedan stranac. Smatrano svjetskim čudom u doba antike, ovo sofisticirano zdanje je moglo primiti oko 220 ratnih brodova u nadsvođene odjeljke, poput današnjih garaža. Bila je to najnaprednija luka svojeg doba. Sve je nadgledavala kapetanija koja je bila locirana u središtu, na umjetnom otoku. Od tamo su mogli nadgledati cjelu luku i obalu.

 

Grad je imao masivne zidove, 37 kilometara duge, dulje od drugih gradova toga vremena. Veći dio zidina je bio smješten na samoj obali. Bio je to obrambeni sustav od tri dijela; jarka sa nasipom, manjeg zida i glavnog zida u kojem je živio i dio Kartaške vojske te konji i slonovi. I zidine Kartage su bile smatrane svjetskim čudom, te su i one bile najsofisticiraniji obrambeni sustav svojeg vremena u koje su stanovnici imali veliko povjerenje. U pravilu, veči dio zida nikada nije bio probijen. Grad je također imao velike nekropole i podzemna groblja, sakralna područja, tržnice, Vijeće starješina, tornjeve, veliku knjižnicu i [[kazalište]], i bio je podijeljen u četiri stambene površine jednake veličine sa istim rasporedom.

 

[[Datoteka:Quartier Punique.JPG|mini|250px|lijevo|<center>Pogled na ostatke punskih građevina na citadeli Byrsa]]

Otprilike u središtu grada nalazila se visoka [[citadela]] zvana Byrsa, a njezini se ostaci mogu vidjeti i danas. Sa svojim velikim brojem stanovnika (500 000), Kartaga je bila jedan od najvećih gradova helenističkog doba (po nekim procjenama samo je [[Aleksandrija]] bila veća) i ujedno spada među najveće gradove pred-industrijske povijesti. Kartaga se može usporediti sa Manhattanom u [[New York]]u, jer je velika populacija živila na relativno malom području. Budući da je bila jaka želja da se nastavi živjeti unutar gradskih zidina, unatoć rastučoj populaciji, gradski su arhitekti kao riješenje uzeli apartmane i višekatnice. Zanimljivo je da su stanovnici Kartage, kako bi uštedili novac, svoje kuće oblagali nekom vrstom žbuke, tako da su izgledale kao da su izgrađene od skupocjenog [[mramor]]a.

 

Kartagom su u početku vladali [[kralj]]evi, ali je kasnije vlast preuređena u neku vrstu [[oligarhija|oligarhije]] i [[republika|republike]] gdje su vlast u rukama uglavnom imali bogati trgovci i aristokrati. Suvremenici su imali različita mišljenja o političkom sistemu Kartage. Arhimed je Kartagu su nazivao monarhijom pošto je imala dva kralja, dok su je rimljani nazivali diktaturom pošto su vojskom upravljali s gotovo neograničenim ovlastima vojni zapovjednici. Obje kvalifikacije političkog sistema su bile istovremeno ispravne i neispravne. Kartagom su upravljali kraljevi (suffeti), ali oni su kao i rimski konzuli bili izabrani na mandat od godinu dana. Identična situacija je bila s vrhovnim vijećem čiji članovi su bili također birani na godinu dana. U vojsci situacija je bila drugačija tako da su njeni zapovjednici bili izabrani od strane vrhovnog vijeća, ali njihov mandat je bio doživotni zbog čega su Rimljani Kartagu nazivali diktaturom. Iako je gradsku administraciju čvrsto kontrolirala oligarhija, možemo naći demokratske elemente poput biranja zakonodavaca, sindikata i mjesta sastanaka.

 

Kartaga je bila ozloglašena od strane svojih neprijatelja, da prakticira žrtvovanje beba i djece. [[Plutarh]] (ca. 46-120 CE) spominje tu praksu, kao što učinili Tertulijan, Orosius i Diodor Siculus. [[Polibije]] i [[Livije]] to ne spominju.

 

Izgleda da je božica Astarte bila popularna u ranim razdobljima. Na vrhuncu svoje kozmopolitske ere Kartaga je izgleda prihvatila bogove i iz drugih civilizacija: [[Grčka|Grčke]], [[Egipat|Egipta]] i [[Etruščani|Etruščanskih]] [[grad]]ova-[[država]].

 

*[[Hanibal]]

*[[Feničani]]

*[[Treći punski rat]]

 

 

*[http://www.christovfx.com/carthage_in_3d_1.html Rekonstrukcija Kartage u 3D]