Trpimir II.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
irelevantno cija je |
||
Redak 60:
Svi povjesničari od [[Ivan Lučić|Ivan Lučića Luciusa]] smatrali su Trpimira kojeg spominje Porfirogenet istoznačnim knezu [[Trpimir]]u koji je vladao sredinom 9. stoljeća. Slijedom toga, Krešimir i Miroslav su se najčešće u rodoslovlje hrvatskih vladara smještali prije Domagoja.<ref>F. Šišić, Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 13 (1914), str. 14-15</ref> Dakle, u historiografiji nije bilo traga mišljenju da je postojao hrvatski vladar Trpimir II. Svojevrsni "kopernikanski obrat" dolazi s [[Ferdo Šišić|Ferdom Šišićem]]. On je utjecajnom radu o genealogiji hrvatskih vladar ustvrdio da vladare koje spominje Porfirogenet treba smjestiti u 10. stoljeće.<ref>''Ali naš rezultat o Trpimirovim sinovima zahtijeva sada očito, da se oni Konstantinovi vladari, naime Trpimir, Krešimir i Miroslav, odmaknu iz IX. vijeka i opet metnu natrag u X. vijek.'' F. Šišić, Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 13 (1914), str. 14-15</ref>. Samim time, Šišić je u genealogiju hrvatskih vladara uvrstio Trpimira II.<ref>F. Šišić, Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 13 (1914), str. 14-15</ref>
Zbog autoriteta samog Šišića,<ref>Kontroverzni povjesničar Martin Eggers definirao je Šišićev utjecaj kroz sintagmu "Šišić-Schule", tj. Šišićeva škola. M. Eggers, Das "Großmährische Reich" - Realität oder Fiktion?, str. 345.</ref> koji je bio najvažniji hrvatski povjesničar prve polovice 20. stoljeća, takva interpretacija dugo vremena nije dovođena u pitanje. Određeni povjesničari, npr. [[Dominik Mandić]], nastojali su ojačati pretpostavke o postojanju Trpimira II. korištenjem navodnog teksta tkz. Arensovog troškovnika za koji nikad nije pouzdano dokazano da uistinu postoji.<ref>D. Mandić, Rasprave i prilozi iz stare Hrvatske povijesti, Rim: 1963.g., str. 344-345. Arensov troškovnik je latinski tekst koji je F. C. Arens navodno vidio u Britanskom muzeju te je u Hrvatskoj reviji 1940. objavio njegov tekst (Hrvatska Revija, 1940, br. 11, str. 595) koji glasi: ''Adjuva Deus Omnipotens. Archiepiscopo Salonitanae ecclesiae. Pro ecclessia beati Gabrieli in monte in Pasulio... Silicet pro muro destructo ecclesiae beati Georgii in parte orientali duodecim modis frumenti per voluntatem. Pictori pro restauratione imaginis regis fundatoris in modo antea Ravenata in ecclesia in monte unum solidum. Pictori pro restauratione imaginis regis Trepimero in ista ecclesia et modo antiqua Ravenata unum solidum. Pictori pro imagine regis nuper defuncti cum filio ejus Petro et Tumithao junioris per pretium curatoris in domo ecclesiae majoris contra ... sine magistro illicitatorum in congressu. Pro munitione curtis infra supranominatum montem sumptu ecclesiae majoris et praemio solidum II et dimidium. Et super omnibus unum servum nomine Svaraiae seu alium robusti corporis et sani sine familia.'' Međutim, Arens nije naveo signaturu rukopisa u kojem se nalazi taj tekst, već je naveo jedino da se radi o manuskriptu iz Italije iz 11. ili 12. stoljeća. Svi pokušaji povjesničara, uključujući i Dominika Mandića da pronađu taj rukopis bili su neuspješni. Zbog toga se ovaj tekst u historiografiji opravdano smatra nevjerodostojnim te se ne koristi.</ref> Tek u posljednih nekoliko godina u
==Izvori==
| |||