Morski sisavci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
More, odnosno voda uopće, je životni okoliš koji se značajno razlikuje od onog na kopnu, a pred organizme koji žive u tom okolišu postavlja sasvim specifične zahtjeve. To je kod organizama koji su tijekom [[evolucija|evolucije]] napustile kopno i otišle u more dovelo do različitih prilagodbi bez kojih život u vodi ne bi bio moguć.
===Kretanje===
[[Slika:Neophoca cinerea.JPG|thumb|250px|right|Australski morski lav]]
Najočitiju razliku pri tome pretstavlja medij [[voda]] sam po sebi, svejedno da li je u pitanju [[more]] ili slatka voda. Voda ima veliki [[potisak]], a uz to istovremeno i značajno višu [[viskoznost]] od [[zrak]]a koji okružuje kopnene životinje. Da bi mogle živjeti u vodi, te životinje prvo moraju naći način trajnog boravka u vodi, a zatim i mogućnost kretanja u njoj.
Većina kopnenih životinja može manje ili više dobro plivati. Životinje koje žive u vodi ovu osnovnu osobinu su dopunile promjenom [[ekstremitet]]a i drugih dijelova tijela. Tako su mnoge takve [[vrsta|vrste]] razvile [[plivaća kožica|plivaće kožice]] između prstiju svih četiri ekstremiteta što im omogućuje potisak veće količine vode. Plivaće kožice imaju i neki [[sisavci]] koji ne žive trajno u vodi. Tako ih imaju [[Australija|australski]] [[čudnovati kljunaš]]i, neke vrste [[glodavci|glodavaca]] kao na primjer [[dabrovi]], neki [[kukcožderi]] kao što su [[desmani]] (Desmaninae), ili neke [[zvijeri]] kao što su [[vidre]]. Uz to, kao pomoć za kretanje i upravljanje kretanjem u vodi, neke su životinje u tu svrhu preoblikovale rep, a osim toga, svi sisavci koji žive u vodi imaju tijelo oblikovano na način da izaziva najmanji mogući otpor vode.
Slijedeći stupanj prilagođavanja životu u vodi je preoblikovanje cijelih okrajina (šake, stopala) prednjih i zadnjih [[ekstremitet|ekstremiteta]] u [[peraja|peraje]]. Pri tome prsti više nisu međusobno povezani tankom plivaćom kožicom, nego su potpuno integrirani u mišićnu strukturu i ne vide se više kao samostalne strukture. Ovaj oblik preoblikovanja dogodio se među sisavcima kao konvergencija samo unutar tri grupe, [[perajari|perajara]], [[morske krave|morskih krava]] i [[kitovi|kitova]]. Sve ove grupe su s kopna prešle na potpuni život u moru, a samo neke rijetke vrste kitova i tuljana su se odlučile na novi korak, potpuni prelazak na život u slatkoj vodi.
Ovo preoblikovanje najmanje je napredovalo, od svih morskih sisavaca, kod perajara. Kod njih prednje noge predstavljaju peraje s potpuno prisutnim zrakama svih pet prstiju. Zraka prvog prsta je pri tome značajno duža i snažna, a ostale se ravnomjerno skraćuju. I zadnji ekstremiteti imaju svih pet zraka, a tu su dvije vanjske zrake značajno duže. Plivaće kožice su duže od zraka prstiju a podržavaju ih [[hrskavica|hrskavičasto]] tkivo. Kretanje, a time i korištenje peraja je kod dvije grupe tuljana različito: dok [[ušati tuljani]] koriste prednje peraje za kretanje u vodi a zadnje koriste samo za upravljanje i podupiranje, [[pravi tuljani]] koriste zadnje ekstremitete koji su se pomakli prema završetku tijela za kretanje, a prednje za upravljanje i podršku.
[[Morske krave]] imaju prednje noge oblikovane kao vesla, i izvana se uopće ne naslućuju zrake prstiju. Ova "vesla" pokretljiva su i u laktu i u zapešću. Zadnje noge su se potpuno izgubile, a rep je postao veliko "kormilo". Rep je kod ove životinje koja vrlo sporo pliva glavni organ kretanja, dok prednje peraje služe kormilarenju u vodi.
[[Slika:Bottlenose Dolphin KSC04pd0178.jpg|thumb|250px|right|[[dupini|dupin]]]]
U prilagođavanju životu u vodi najdalje su otišli [[kitovi]]. I kod njih u cijelosti nedostaju zadnji [[ekstremitet]]i, a prednje noge su se oblikovale u velike peraje oblika vesla. No, različito od morskih krava, njigove peraje su pokretne samo u ramenom zglobu, dok zglobova lakta i zapešća više nemaju. Vanjski prsti su im jako skraćeni, srednji prsti su vrlo dugi i imaju povećan broj kostiju prstiju, čak do četrnaest. Rep je kod svih kitova postavljen vodoravno i služi za kretanje. Radi stabiliziranja kod kitova se pojavljuje dodatna peraja na leđima.
| |||