Zvonimir Kulundžić: razlika između inačica

Zvonimir Kulundžić rodio se [[1911.]] godine Osijeku u obitelji poštanskog činovnika i lokalnog političara [[Hrvatska stranka prava|pravaša]] a kasnije [[Hrvatska zajednica|zajedničara]] [[Ferdo Stražimir Kulundžić|Ferde Stražimira Kulundžića]]. Otac Zvonimira Kulundžića bio je i sam pisac pjesama, basni i mnogobrojnih političkih članaka i satira i iza sebe je ostavio osamdeset pjesama objavljujući ih u [[zadar]]skoj ''Hrvatskoj'', [[Karlovac|karlovačkom]] ''Ljiljanu'', zagrebačkom ''Trnu'', zagrebačkoj ''Nadi'', [[Novi Sad|novosadskom]] ''Bršljanu'', [[Subotica|subotičkom]] ''Nevenu'', [[Slavonski Brod|slavonskobrodskoj]] ''Posavskoj Hrvatskoj'' i drugim tadašnjim časopisima i listovima.<ref name="Ta rič hrvacka">Zvonimir Kulundžić, ''"Ta rič hrvacka, starinska naša draga... ča zvoni kroz stolića"'', vl. naklada, Zagreb, 1977., knjiga I, [[Miroslav Vaupotić]], ''Quercus croaticus. O životu i djelu Zvonimira Kulundžića.'', str. 654. (vlastita naklada, Zagreb, 1977.)</ref> Sestra Zvonimira Kulundžića, Nada Kulundžić (udata [[Nada Štark|Štark]]), bila je hrvatska komunistkinja i ubijena je u [[Logor Stara Gradiška|Logoru Stara Gradiška]] [[1945.]] godine<ref name="Ta rič hrvacka" /> a kasnije je proglašena ''[[Narodni heroj|Narodnim herojem]]'' u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]] i po njoj je nazvana tvornica čokoladnih i slastičarskih proizvoda u [[Zemun]]u, ''Nada Štark'' (sadašnji ''[[Soko Štark]]'').<ref> {{sr icon}} [http://www.stark.rs/CMS/index.aspx?pageid=195&menuid=32 Soko Štark - O Kompaniji], Preuzetopreuzeto 7. svibnja 2011.</ref>

Objavio je brojne opsežne studije o poznatim hrvatskim ličnostima ([[Stjepan Radić|Stjepan]] i [[Antun Radić]], [[Eugen Kvaternik]], [[Mihovil Pavlek Miškina]], [[Slavko Kolar]], [[Miroslav Krleža]]), te o hrvatskoj kulturi i historiografiji. Predmetu je prilazio činjenično, nekad emocionalno. Potaknuo je mnoga hrvatska kulturološka i politička pitanja i polemike. Uredio je Sabrana književna djela M.P.Mihovila Pavleka Miškine (1968., u 4 knjige), Slavka Kolara (1970. i 1971., u 6 knjiga), te izabrana djela Stjepana Radića, pod naslovom ''"Politički spisi"'' (1971.), koja sadrže Radićevu autobiografiju, članke, govore i rasprave.

U velikom Kulundžićevom opusu ostaje znamenita njegova hipoteza po kojoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, ''"Misal po zakonu rimskoga dvora"'', od [[22. veljače]] [[1483.]] godine tiskana u [[Kosinjski Bakovac|Kosinju]], u [[Lika|Lici]]. U svojoj knjizi ''"Kosinj: kolijevka štamparstva slavenskog juga"'' dao je mnoge tvrdnje koje idu u prilog gornjoj hipotezi i do današnjih dana znanstvena javnost nije uspjela ni u potpunosti dokazati, ali ni opovrgnuti rezultate i zaključke njegova istraživanja, čime podrijetlo tiskanja prve hrvatske [[Inkunabula|inkunabule]] svakako, do novih saznanja, treba svrstati upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, malo mjesto kraj [[Perušić]]a, u Lici. Otkrio je i prvu [[Marko Marulić|Marulićevu]] prozu na hrvatskom[[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], stariju od njegove ''"[[Judita (Marko Marulić)|Judite"]]'', ustvari prijevod srednjovjekovnog djela ''"De imitatione Christi"'' pod naslovom ''"Od naslidovanja Isukarstova"'' (iz godine [[1500.]] godine) i objavio ga zajedno s [[Julije Derossi|Julijem DerossiemDerossijem]] godine [[1989.]] godine.

Zbog svoje polemičnosti, nemirenja s postojećim stanjem, nepodilaženja autoritetima i nadasve nedodvoravanju ljudima na vlasti nazvan je ''Quercus croaticus incorruptibilis et indelebilis'' (Hrvatski hrast, nepotkupljiv i neuništiv) i pod tom je metaforom uveden i u ''Hrvatskom političkom leksikonu"'' [[Hrvoje Šošić|Hrvoja Šošića]].

* ''Zvonimir Kulundžić: 15 mjeseci kod Bate.'', Biblioteka Problem Bata. Kolo I. Knjiga 1. (Urednik, izdavač i vlasnik Zvonimir Ku­lundžić. Osijek, Štampa A. Rott, Osijek, 1935.), (2 izdanje iste godine).<ref name="essekiana">[http://mso.hr/essekiana/katalog.php?page=63105 Essekiana: Kulundžić, Zvonimir], Preuzetopreuzeto 8. svibnja 2011.</ref>

* ''Tragedija hrvatske historiografije'', (Zagreb, 1970., 2. pop. i proš. izd. 1970.<b>^{{fusg|1)</b>}})