Razlika između inačica stranice »Zadarska katedrala«

m
Prvi po imenu poznati zadarski [[biskup]] bio je Feliks, koji je sudjelovao u radu dvaju sabora: u [[Akvileja|Akvileji]] [[381.]] i u [[Milano|Milanu]] [[390.]] Po predaji bazilika je bila posvećena sv. Petru, apostolu, a kad je '''zadarski biskup [[Donat]]''' početkom 9. st. dobio od [[bizant]]skog cara [[Nikifor]]a ([[Nicefor]]a) moći, pepeo, srijemske mučenice Stošije, bazilika je dobila njezino ime. [[Sarkofag]] u kojemu se čuvaju zemni ostaci sv. Stošije, dao je izraditi zadarski biskup Donat i čuva se u katedrali na oltaru u sjevernoj [[apsida|apsidi]], odnosno u njezinoj lijevoj lađi. U studenome [[1202.]] grad Zadar su nakon [[Križarska opsada Zadra|opsade]] osvojili i razorili [[Mlečani]] uz pomoć [[Križarski ratovi|vitezova IV. križarske vojne]] kada je teško stradala i sama katedrala. Obnova katedrale trajala je kroz čitavo 13. st., a kad je njezina obnova dovršena, ponovno ju je posvetio, dana [[27. svibnja]] [[1285.]] nadbiskup Lovro Periandar. Pročelje s kasnoromaničkim portalima, koje u gornjem dijelu ima arkadice sa stupićima, dovršeno je [[1324.]] godine.
 
Zadarskoj zaštitnici Sv. Stošiji poklonili su se i dvojica pape. '''Papa [[Aleksandar III., papa|Aleksandar III.]]''' za svog je posjeta Zadru [[1177.]] godine pohodio katedralu Sv. Stošije i njezin grob, dok se '''Papa [[Ivan Pavao II.]]''' za pastirskog pohoda Zadru dana [[9. lipnja]] [[2003.]] godine, poklonio ispred ulaznih vrata katedrale.
 
== Unutrašnjost ==