Inačica od 30. siječnja 2013. u 15:22 uredi Pavlowich (razgovor \| doprinosi) 2 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 30. siječnja 2013. u 15:27 uredi ukloni ovu izmjenu Augustus Niva (razgovor \| doprinosi) 882 edits Uklanjanje izmjene 3861714 što ju je unio/unijela Pavlowich (Razgovor sa suradnikom:Pavlowich) Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Prikazi kako ce izgledati2.gif\|mini\|desno\|400px\|Tipka "prikaži kako će izgledati" nalazi se odmah desno od tipke "sačuvaj stranicu", ispod polja [[Wikipedija:sažetak\|sažetka]]]] ~~<gallery>~~ Ispod okvira za uređivanje teksta se nalazi tipka '''"Prikaži kako će izgledati"'''. Koristeći ovu tipku možete vidjeti kako će članak izgledati bez da ga zapravo spremite. <u>Čvrsto je preporučeno da koristite ovu tipku prije spremanja.</u> To vam omogućuje da vidite kako će vam članak izgledati, te da provjerite postoje li greške. Također, koristeći ovu tipku ne morate učestalo spremati stranicu što otežava rad administratorima/patrolerima i zatrpava [[Wikipedija:Nedavne promjene\|nedavne promjene]]. Korisno je spremiti stranicu prije nego je premještate, razdvajate ili kombinirate dijelove članka. Razlika se ne prikazuje dobro kao kad se premještaju paragrafi te neće dobro prikazati manje izmjene ako se dijelovi miču. ~~<gallery>Datoteka:Primjer.jpg\|Opis1~~ ~~Datoteka:Primjer.jpg\|Opis2</gallery>~~ ~~</gallery>~~ Ishodište snažnoga dojma koji ostavljaju slike Dražena Pavlovića treba tražiti u njegovom pristupu temi: poetikom, istodobno lirskom i refleksivnom, progovara o elementarnom - o materiji, gibanju, tami i svjetlosti, o emotivnom i misaonom. U duhu suvremenoga pristupa temi „pejzaža“, jasno se odmiče od antropocentrizma, ali se pri tome, posve autentično, vraća k ontološkom. Spremanje izmjena samo jedamput je također način na koji se izbjegavaju istovremena uređivanja budući da suradnici neće vidjeti članak na nedavnim promjenama te je stoga manja mogućnost da će ga odlučiti uređivati u isto vrijeme kad i vi. Na njegovim slikama promatračevo će oko najprije primijetiti gibanje; cjelina motiva giba se usmjerena pozadinskom silom, s akcentima jakih pigmenata. Promatramo li prizore inspirirane pogledom u duboki kozmos ili možda u mikrosvijet, pratimo li kovitlanje flore/faune u difuznom svjetlu vodene mase, svjedočimo li početku pustolovine peludi? Bez obzira na mogućnost višestruke interpretacije motiva, Pavlović nas uvijek vodi u vremenski odsječak u kojem naracija tek što nije započela, gdje povremen dojam prepoznatljivosti figuracije ostaje slutnja, a jasno određenje neprekidno uzmiče. Stoga Pavlovićeve „sphere“ aludiraju na krajolike ontološkoga, ali ne na prostor kaosa nego na prostor logosa u kojem su sadržane sve mogućnosti, pa i naše vlastite. Je li to dirljiva želja za ponovnim definiranjem? Pa ipak, u tim bi djelima prije svega trebalo gledati slikara obuzetog iskonskim slikarskim porivom, u kojem je motiv tek povod za progovaranje likovnim jezikom. Jer misao, žudnja, zvuk i emocija majstorskom su rukom hipostazirane u čisti likovni element. Ako ste prijavljeni, možete namjestiti tako da vidite pregled prije prostora za uređivanje. Ako odaberete ovu opciju, pregled će biti iznad prostora za uređivanje kada pritisnete tipku "Prikaži kako će izgledati" prilikom uređivanja. Pavlović je klasičan u slikarskom izrazu: u maniri klasičnih majstora barata tonskom modelacijom, donosi trodimenzionalnost prostora, komponira sliku u jasnim kružnim ili dijagonalnim strukturama. Stoga i najsnažniji, najsilovitiji prizori nose suptilnost autorova potpisa. Koliko god gibanje koje se odvija na njegovim slikama bilo snažno i zahtijevalo široke poteze, njega će činiti i krhke strukture, slojevi prozračnih koprena, pažljivo pretopljeni tonovi, fakture pojedinih ploha, čija je gradnja zahtijevala izuzetnu posvećenost. Sve je u Pavlovićevom slikarstvu neodoljivo primarno, pa su stoga takvi i pojmovi kojima možemo opisati sastavnice njegovih slika: materija, gibanje, svjetlost, bivanje, a često i primarne i komplementarne boje. U slučaju automatske pretvorbe wikiteksta tipka "Prikaži kako će izgledati" automatski prikazuje rezultat, dok tipka za prikaz promjena prikazuje novi tekst. Zanimljiv je i niz dualizama: svjetlost-tama, gibanje-mirovanje, napeto-smirujuće, racionalno-impulzivno. Zasljepljujući „rifovi“ svjetlosti probijaju se iz nanosa tamnih tonova i upravo ta izmjena valera pridonosi zbivanju na slici. Silovito gibanje djeluje unutar kružne kompozicije, koja je po svom psihološkom efektu smirujuća i stabilna, dakle suprotna gibanju. Racionalan, koncentriran način na koji su komponirane plohe što prate izvor gibanja, suprotan je povremenim impulzivnim pokretima kistom, čiji je rezultat nanos boje kojim Pavlović ulazi i u diskurs slučajnosti te tako unosi izmjenu ritmova na slici. Načinom na koji pristupa temi , Dražen Pavlović posve korespondira sa suvremenim tokovima u likovnoj umjetnosti, istovremeno ostajući vjeran klasičnoj likovnosti. Riječ je o slikaru svježeg, autentičnog izraza, majstoru tehnike i mnogoznačnog likovnog govora. Koristeći tipku "Prikaži kako će izgledati" također znači da vam neće isteći prijava te će vaši doprinosi biti pripisani vašem suradničkom imenu. Redovito pritiskanje ove tipke ponovno pokreće brojilo vremena tako da tipkom uređivanja ostajete prijavljeni. Također, ako niste prijavljeni koristeći tipku bit će te obavješteni tako da se možete prijaviti i spremiti promjene. Ovo možete vidjeti ako se u gornjem desnom kutu pojavljuje vaše ime kada pritisnete "Prikaži". Ako niste prijavljeni, otvorite [[Posebno:Prijava]] u odvojenom prozoru. Prijavite se te se vratite uređivanju i ponovno pritisnite "Prikaži" kako bi bili sigurni da je sve uredu. ~~Gordana Kokanović-Krušelj, prof.~~ Kada koristite ovu mogućnost prilikom uređivanja velike količine teksta, savjetujemo vam da tekst prije toga kopirate u neki drugi uređivač teksta. Vrlo rijetko se zna dogoditi da Wikipedijini poslužitelji imaju problema te može doći do gubitka teksta. [[Datoteka:Sačuvaj stranicu (pritisnite Prikaži).jpg\|mini\|desno\|400px\|Izgled tipke "Sačuvaj stranicu" za neprijavljene suradnike prije nego što je pritisnuta tipka "Prikaži kaoko će izgedati"]] [[Wikipedija:Suradnici#Neprijavljeni suradnici \|Neprijavljenim suradnicima]] onemogućeno je sačuvati stranicu ukoliko nisu barem jednom pritisnuli tipku "prikaži kako će izgledati". Naime, neprijavljenim suradnicima, nakon što pritisnu na karticu "uredi", ispod okvira za uređivanja umjesto tipke "sačuvaj stranicu" stoji siva tipka "sačuvaj stranicu (pritisnite Prikaži)", koja nije funkcionalna. Nakon što neprijavljeni suradik barem jednom pritisne tipku "prikaži kako će izgledati" ili "prikaži promjene", tipka "sačuvaj stranicu" postaje funkcionalna, te neprijavljeni suradnik može sačuvati svoju izmjenu na stranici. == Poveznice == [[Wikipedija:Nedavne promjene]] [[Wikipedija:Sažetak]] [[Wikipedija:Manje izmjene]] [[Wikipedija:Šalabahter]] {{tl-sort}} [[Kategorija:Pomoć]] [[bg:Уикипедия:Предварителен преглед]] [[cs:Nápověda:Náhled]] [[da:Hjælp:Forhåndsvisning]] [[en:Help:Show preview]] [[eo:Helpo:Antaŭrigardo]] [[es:Ayuda:Mostrar previsualización]] [[hu:Wikipédia:Előnézet]] [[it:Aiuto:Anteprima]] [[ja:Wikipedia:同じ記事への連続投稿を減らす]] [[nl:Wikipedia:Toon bewerking ter controle]] [[pt:Ajuda:Guia de edição/Menus e ferramentas/Mostrar previsão]] [[sk:Pomoc:Zobraziť náhľad]]

Wikipedija:Prikaži kako će izgledati: razlika između inačica