Organizacijsko učenje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 8:
*'''Bontis, Crossan & Hulland (2002):''' empirijski testiran model organizacijskog učenja koji obuhvaća dionice i tokove znanja preko tri razine analize: pojedinac, tim i organizacija. Rezultati su pokazali negativan i statistički značajan odnos između pomaka dionica i tokova i organizacijske performanse.
*'''Flood (1999):'''
*'''Watson, Bruce D., 2002:'''tvrdi da je organizacijsko učenje dokazano nemoguće shvatiti te je stoga i njegova praktična primjena otežana. On tvrdi da je koncepcija "učenja" u literaturi o organizacijskom učenju zadobio nedovoljno pozornosti i da je to u velikoj mjeri pridonijelo nedostataku jasnoće u konceptu organizacijskog učenja. Pretpostavlja se da kognitivna znanost pruža model individualnog učenja koji ima sposobnost uključivanja implicitnog i eksplicitnog elementa učenja i znanja. Konekcijski modeli učenja oponašaju fiziološke neuronske procese u mozgu i konekcionizam pokazuje sposobnost da se kombiniraju kognitivna i konstruktivna teorija učenja.
*'''Watson, Bruce D., 2002:'''
*'''Imants (2003):'''pruža teorije razvoja za organizacijskog učenje u školama u kontekstu nastavničkih strukovnih zajednica kao zajednica učenja, što je uspoređeno i suprotstavljeno se nastavnoj zajednici u praksi.
*'''Imants (2003):'''
*'''Common (2004):'''raspravlja o organizacijskom učenju u političkom okruženju. Autorski detalji početnu nespornim prijem organizacijskog učenja u javnom sektoru i razvoj koncepta s učenjem organizacije.
*'''Common (2004):'''
*'''Bontis & Serenko (2009a), i Bontis & Serenko (2009b):''' rezultati modela pokazuju da je menadžersko vodstvo ključna preteča organizacijskog učenja.
*'''Van Niekerk & Von Solms (2004):'''uspoređuje i raspravlja organizacijske modele učenja za informacijsku sigurnost učenja unutar organizacije.
*'''Bushe (2001, 2009a, 2009b):'''definira organizacijsko učenje kao istragu obrazaca organiziranja između dvije ili više osoba koje dovodi do novih znanja i promjena u organizacijama. Tvrdeći da budući da svatko stvara vlastito iskustvo, u svakoj interakciji svatko ima drugačije iskustvo, i tako je učenje iz kolektivnog iskustva puno teže nego jednostavno opisati što se dogodilo u prošlosti odlučiti što ljudi žele raditi u budućnosti.
*'''Bushe (2001, 2009a, 2009b):'''
 
==Organizacijsko znanje==