Inačica od 30. siječnja 2013. u 22:34 uredi 212.200.246.92 (razgovor) →‎Kristali ← Starija izmjena		Inačica od 30. siječnja 2013. u 22:39 uredi ukloni ovu izmjenu Bonč (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.928 edits m Uklonjena promjena suradnika 212.200.246.92, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MerlIwBot Novija izmjena →
Redak 4: U [[Meteorologija \|meteorologiji]] se smatra snježnim onaj dan kad je bar polovica vidljivog [[tlo\|tla]] pokrivena snježnim pokrovom. Snježni je pokrov loš vodič [[toplina\|topline]]; između pojedinih kristala snijega ima zraka, koji štiti tlo od prejakog ohlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja. == Kristali == ~~'''''Kurzivni tekst'''''''Kurzivni tekst''''Kurzivni tekst''''''== Kristali ==~~ Tijekom padanja iz [[oblak]]a prema tlu, [[kristal]]ići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s [[kiša\|kišnim]] kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice~~.Snezne pahuljice stizu do tla samo ako [[temperatura]] slojeva kroz koje su pahulje prosle ostaje ispod nula stepeni~~. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između [[kristal]]a i pahuljica nalaze se praznine ispunjene [[zrak]]om. Kad snijeg padne na [[tlo]], zrak ostaje zarobljen između [[kristal]]a, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. [[Zvuk]] ovisi o [[temperatura\|temperaturi]], ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi [[zrak]]. [[Datoteka:BrockenSnowedTrees.jpg\|mini\|desno\|Snježni krajolik]] == Veličina snježnih pahuljica == Većina [[pahuljica]] ima [[promjer]] oko 2 [[centimetar\|cm]]. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 [[centimetar\|cm]] u promjeru. Za to su potrebne [[temperatura\|temperature]] [[zrak]]a oko nule, lagani [[vjetar]] i nestabilna [[atmosfera]] uz usmjereno strujanje [[tekućina]] i [[plin]]ova.

Snijeg: razlika između inačica