Snijeg: razlika između inačica

'''Snijeg''' je [[oborina]] u čvrstom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih heksagonalnih kristala i zvjezdica, koji su često pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima. Kod

temperature više od -10°C [[kristal]]i su obično slijepljeni u [[pahulja|pahuljice]] tankom prevlakom tekuće vode. Oblici kristala su različiti te se mogu pojavljivati u vidu heksagonalnih pločica, trokuta, prizmi, ili kao razgranati kristali.

U [[Meteorologija |meteorologiji]] se smatra snježnim onaj dan kad je bar polovica vidljivog [[tlo|tla]] pokrivena snježnim pokrovom. Snježni je pokrov loš vodič [[toplina|topline]]; između pojedinih kristala snijega ima zraka, koji štiti tlo od prejakog ohlađivanja, a zimske usjeve od smrzavanja.

Tijekom padanja iz [[oblak]]a prema tlu, [[kristal]]ići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s [[kiša|kišnim]] kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između [[kristal]]a i pahuljica nalaze se praznine ispunjene [[zrak]]om. Kad snijeg padne na [[tlo]], zrak ostaje zarobljen između [[kristal]]a, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. [[Zvuk]] ovisi o [[temperatura|temperaturi]], ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi [[zrak]].

Većina [[pahuljica]] ima [[promjer]] oko 2 [[centimetar|cm]]. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od 5 [[centimetar|cm]] u promjeru. Za to su potrebne [[temperatura|temperature]] [[zrak]]a oko nule, lagani [[vjetar]] i nestabilna [[atmosfera]] uz usmjereno strujanje [[tekućina]] i [[plin]]ova.

Vidljiva [[sunce|sunčeva]] [[svjetlost]] je bijele boje. Većina stvari u [[priroda|prirodi]] upijaju dio sunčeve svjetlosti koja im daje njihovu [[boja|boju]]. Snijeg, međutim, odbija (reflektira) većinu sunčevog svjetla. S obzirom na to da snijeg ima puno malih [[kristal]]a, sunčeva [[svjetlost]] se uspješno odbija, poput malih zrcalčića.

Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim [[temperatura]]ma [[zrak]]a ako postoji [[vlaga]] i dizanje ili hlađenje zraka. Točno je da snijeg najčešće pada na [[temperatura|temperaturi]] [[zrak]]a oko 0°C jer topliji [[zrak]] može sadržavati više [[vlaga|vlage]].

Svježe napadali snijeg sadrži i do 95% zarobljenog [[zrak]]a.

Čisti snijeg je zasigurno jestiv. U [[grad]]skim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerojatno ne bi imao većih posljedica za [[zdravlje]] onih koji ga jedu. Ponekad snijeg može sadržavati [[alga|alge]] koje mu daju crvenkastu [[boja|boju]]. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da ima dobar okus.

Iako se grmljavina zimi pojavljuje puno rjeđe nego [[ljeto|ljeti]], moguće je da pada snijeg i grmi istovremeno. U prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi. Kad pada snijeg, češće grmi u obalnom području nego u unutrašnjosti.