Moskovski metro: razlika između inačica

Prva linija otvorena je [[15. svibnja]] [[1935]]. prema planovima Lazara Kaganoviča, između Sokoljnika i Parka Kulture sa granom prema Smoljenskoj koja je dostigla Kijevsku u travnju [[1937.]]. prelazeći rijeku [[Moskva (rijeka)|Moskvu]] preko mosta. Konstrukcija prvih stanica je bila bazirana na drugim podzemnim sustavima, s rijetkim konstruktivnim inovacijama. Kijevskaja stanica je bila prva koja je imala nacionalne motive.

Dodatne dvije linije izgrađene su do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. U ožujku [[1938.]]. Arbatska linija je produžena do Kurske stanice (danas je to Arbatsko-Pakrovskaja - tamno plava linija). U rujnu [[1938.]] Gorkovsko-Zamoskvoreckaja linija je otvorena između Sokola i Teatraljnaje. Dizajn stanica je pratio popularni art-decco stil, ali kroz socijalističke vizije. Također, došlo je do tehničkih unapređenja – počelo se sa gradnjom na dubokim nivoima. Stanica Majakovskaja je izgrađena u ovo vrijeme.

Nakon rata počinje izgradnja četvrte faze koja je uključivala Kružnu liniju i duboku dionicu Arbatsko-Parkovskaje linije od Trga Revolucije do Kijevskaje, i površinsku dionicu do Prvomajskaje rane [[1950.]]. Vrhunac dizajna i dekoracije su evidentni na ovim stanicama.

Kružna linija je prvo planirana ispod Baštenskog Prstena (Sadovoje Koljco), kružnog bulevara koji se nalazi na granici Moskve [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Prvi dio linije između Parka Kulture i Kurskaje ([[1950.]]) nalazi se ispod ovog bulevara. Međutim kasniji planovi su izmjenjeniizmijenjeni tako da sjeverni dijelovi linije idu na oko 1-1,5 km od prstena, čime je obuhvaćeno 7 od 9 željezničkih terminala. Slijedeći dio Kružne linije otvoren je [[1952.]] godine (Kurskaja - Belorusskaja). Kružna linija je završena [[1954.]]. godine.

Razlog za izgradnju duboke dionice Arbatskaje linije bio je početak [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Stanice su veoma duboke i planirane su kao sklonište u slučaju atomskog napada. Nakon završetka izgradnje [[1953.]] stare linije su bile zatvorene, a potom [[1958.]] ponovo otvorene kao dio nove linije - Filjovskaje. U daljnjem razvoju metroa izraz "faza" više nije korišten iako se period izgradnje između [[1957.]] i [[1958.]] ponekad naziva petom fazom.

Tokom kasnih pedesetih, arhitektonska ekstravagancija novih metro stanica značajno opada i dekoracije na nekim stanicama (Aleksevskaja) su primjetno pojednostavljene u odnosu na originalne planove. To je rađeno po naređenjima [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]], koji je favorizirao svedene dekoratvne motive. Razvijen je tipski plan, koji je ubrzo postao poznat pod nazivom „Sorokonožka“. Primjenjen je na sve nove stanice, tako da izgledaju gotovo identično - razlikuju se jedino po boji mramora i keramičkih pločica. Tek sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća ekstravaganca se povratila i originalnost je ponovo postala popularna.

Do [[1955.]] godine moskovski metro je nosio ime Lazara Kaganoviča., Jednogjednog od Staljinovih bliskih suradnika i ključnoj osobi za izvođenje radova. Kasnije je preimenovana u V. I. Lenjinove Moskovske željeznice.

Moskovski metro ima široku prugu, 1524 [[mm]], kao i regularne pruge ruske željeznice. Prosječna razdaljina između stanica je čak 1,8 km. Najkraća je 585 m između stanice Aleksandrovskij Sad i stanice Arbatskaja, a najduža je 3,5 km. Velika razdaljina ima utjecaj i na visoku prosječnu brzinu od 42 km/h.

Od 70-ih godina prošlog stoljeća, platforme su građene u dužini od 155 m za osmokolne [[vlak]]ove. Vlakovi na linijama 2,6 i 7 sastoje se od 8, na linijama 1,3,8,9,10 od 7 a na linijama 4,5 i 11 od 6 vagona. Svi vagoni (od najstarijih iz E serije do novih iz serije 81) dugački su 20 metara sa četvoro vrata na svakoj strani. Ovi vlakovi su identični onima koji se koriste i u ostalim podzemnim željeznicama bivšeg [[SSSR]]-a i u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Prag]]u.

Postoji nekoliko umjetničkih djela koja su posvećena događajima iz moskovskog metroa. Na primjer, u postapokaliptičnim romanima [[Dmitrij Gluhovski|Dmitrija Gluhovskog]] „Metro''Metro 2033”2033'' i „Metro''Metro 2034“2034'' opisuje se život ljudi u moskovskom metrou nakon nuklearnog rata. U knjizi [[Dmitrij Safonov|Dmitrija Safonova]] „Metro“''Metro'' opisuje se izmišljena [[Tragedija|tragedija]] koja se dogodila od stanice Tušinskaja do stanice Ščukinskaja. U djelu se također spominju stvarni ljudi, među ostalima načelnik Moskovskog metropolitena Dmitrij Gajev (u knjizi Igor Majev).

Moskovskom su metropolitenu posvećene mnoge pjesme. Među njima je „Pesnja''Pesnja starogo izvozčika”izvozčika'' (L. Utjosov), „42''42 minuty”minuty'' (V. Sjutkin, spot za pjesmu je snimljen u moskovskom metrou), „Zvjozdy''Zvjozdy ne jezdjat v metro”metro'' (rock grupa [[„MašinaMašina Vremeni”Vremeni]] (Машина времени), album „Mesto''Mesto, gde svet”svet'' (iz [[2001).]]), „Metro”''Metro'' (grupa „VisokosnyjVisokosnyj god”god) i drugi, a također postoji instrumentalna kompozicija „Gimn''Gimn moskovskomu metropolitenu”metropolitenu'', s albuma Borisa Grebenščikova i kvarteta Anne Karenjine „Zaduševnyje''Zaduševnyje pesnji”pesnji'' iz [[1994.]] godine.

U Moskovskom metropolitenu odvijaju se radnje nekih kompjuternih igara. Video igra „Metro''Metro 2033”2033'' napravljena je u žanru [[Pucačina iz prvog lica|FPS-a]]. Njezin [[Siže|siže]] se zasniva na istoimenom romanu Dmitrija Gluhovskog. Radnja igre „Metro''Metro-2”2'' također se odvija u moskovskom metrou, no [[1952.]] godine.

Radnja završne scene filma „Ja''Ja šagaju po Moskve'' ([[Moskva|Moskve1963.]]”) događa se u moskovskom metropolitenu, na stanici Universitet.

|style="text-align: left;"|[[SokolničeskajaSokoljničeskaja]] ([[ruski]] Соко́льническая)

|[[1935.]]||26.2 km||19

|[[1938.]]||36.9 km||20

|[[1938.]]||44.3 km||21

|[[1958*.]]||14.9 km||13

|[[1950.]]||19.4 km||12

|[[1958.]]||37.8 km||24

|[[1966.]]||35.9 km||19

|[[1979.]]||13.1 km||7

|[[1983.]]||41.2 km||25

|[[1995.]]||21.2 km||14

|[[1995.]]||3.3 km||3

|[[2003.]]||5.5 km||5

U [[vlak]]u na drugoj liniji metroa [[6. veljače]] [[2004.]]. eksplodirala je bomba pritom ubivši 42 i ranivši 250 ljudi. Odmah su okrivljeni čečenski separatisti. Istraga je dovela do stanovnika Karačaj-Čerkesian oblasti, radikalnog separatista koji je izvršio samoubojstvo.

* Projekt Artemija Lebedeva - [http://www.metro.ru Moskovski metro] Informacije(informacije, povijest, karte, umjetnost (na ruskom)

* Beeflowers.com - [http://www.beeflowers.com/Metro/ FotografijeMoskovski moskovskog metroametro] (fotografije)