Razlika između inačica stranice »Razgovor sa suradnikom:Правичност«

 
[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Srpski_jezik&curid=3236&diff=3859730&oldid=3823607&rcid=3933325] Hvala Vam na trudu za izvor. Europska bi komisija trebala biti ozbiljan izvor, ali... Ali. Ondje tvrde da ima ukupno 12 milijuna govornika srpskog, a [http://ec.europa.eu/languages/euromosaic/hu1_en.htm] da je ukupno 5,8 milijuna govornika hrvatskog. Te dvije brojke mi ne daju na točnost. Čak i kad bismo uzeli da je hrvatsko i srpsko iseljeništvo srazmjerno jednako brojno (što nije slučaj!), onda bi po toj srazmjernosti, ako bismo računali odnos broja Hrvata i broja Srba u bivšoj SFRJ, onda bi ispalo da je Hrvata 1,5 puta manje, što bi opet dalo brojku od 8 milijuna govornika hrvatskog. A to je daleko više od onih 5,8 milijuna. Odakle EK-u izvori za one brojke? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:58, 30. siječnja 2013. (CET)
::Pa izvor je više nego realan. To gde su oni dobili brojke ja ne mogu, da utvrdim, ali to jeste zvanična stranica europske komisije. Slažem se sa nekim stvarima koje ste kazali, ali kad se već pitate odakle baš 12 mil. govornika... iako su brojevi srpskog i hrvatskog iseljeništva prilično slične (mada na Balkanu nisu), treba imati u vidu, da u Srbiji živi odnosno je živelo dosta stranih etničkih pripadnosti, na Kosovu su sve do njihove nezavisnosti Albanci u školama učili pored albanskog i srpski jezik, a i dalje ga pričaju pogotovo generacije od 30 god. napred recimo. Pa tako bi mogli reći da zaista najmanje 1 milijon(a ima sigurno mnogo više) od ukupnih 2 milijona kosovskih Albanaca na kosovu i diaspori govori Srpskim jezikom, dodajmo tu još oko 700.000 ljudi drugih maternjih jezika u Srbiji (Mađari, Slovaci, Rumuni, Romi itd...) i dolazimo lako do skoro 2 mil. govornika srpskog jezika, koji nisu Srbi po pripadnosti. Dok u Hrvatskoj nema takvog slučaja, jer većinu manjine je sačinjavalo ili danas sačinjava srpska manjinska zajednica, a ostali (npr. Mađari ili Česi) su u malom broju. Pa tako dolazimo do recimo oko 5,8 - 6 mil. ukupno govornika Hrvatskog jezika, a Srpskog oko 12 mil. od kojih je 10-11 mil. Srba odnosno govornika srpskog kao maternjeg jezika (ima tu i Crnogoraca, Vlaha, Jugoslovena, Goranaca pa čak i Mađara itd.). Srpski jezik kao maternji jezik u regionu govori oko 8,7 mil. ljudi (prema popisima iz 2002 - 6,7 mil. u Srbiji, 2011 - 266.000 u CG, u BiH procena oko 1,5 mil., Kosovo 140.000, Hrvatska 45.000 (od oko 200.000 Srba) i ostalim republikama (Slo, Mak, Rum itd..)... (+ nisam brojao dodatnih 700.000 ljudi u SRB kojima Srpski nije maternji jezik , nit Albance na/sa Kosova. tako , da je nemoguće da u dijaspori srpskim priča samo još dodatnih 300.000 ljudi nego već između 1 i 2 milijona najverovatnije, kao što je to slučaj i sa hrvatskom dijasporom ...([[Suradnik:Правичност|Правичност]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Правичност|razgovor]])</small> 17:50, 31. siječnja 2013. (CET))
Kada uzmemo u obzir sve te popise i iseljeništva možemo se složiti, da Srba u svetu ima 12-13 mil. ali od kojih jedno 10,5 - 11 mil. priča srpskim jezikom - dok tim jezikom govori preko milijon ili čak do 2 milijona (dodamo li nepoznatu brojku Albanaca sa Kosova) dodatnih ostalih etničkih zajednica. Pa otud onda ukupna brojka od 12 milijona.
Dok Hrvata u svetu ima 7-8 mil. od kojih hrvatskim jezikom priča jedno 5,5 - 6 milijona. A istim jezikom ne priča mnogo stranih etničkih zajednica osim određenog broja Srba, a još manjeg broja Mađara, Italijana, Roma, Čeha itd. čije se brojke svode na recimo 300.000+ sve ukupno ili nešto više. ... Tako bih ja rekao. ([[Suradnik:Правичност|Правичност]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Правичност|razgovor]])</small> 17:50, 31. siječnja 2013. (CET))
23

uređivanja