Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 843 bajta ,  prije 6 godina
Dodao još djela, vanj. poveznicu.
[[Datoteka:Franjo Racki.JPG|mini|270px|Bareljef Franje RačkogRačkoga.]]
'''Franjo Rački''' ([[Fužine]], [[25. studenoga]] [[1828.]]. – [[Zagreb]], [[13. veljače]] [[1894.]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[publicist]], kulturni djelatnik, [[Narodnjaci|narodnjački]] [[političar]], "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".<ref>Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 513.</ref>
 
== Životopis ==
=== Obrazovanje ===
U [[Senj]]u i [[Varaždin]]u stječe gimnazijsko obrazovanje. [[teologija|Teologiju]] je završio u Senju, gdje ga je biskup [[Mirko Ožegović]] [[1852.]]. zaredio za svećenika. Promoviran je za doktora teologije [[1855.]]. u [[Beč]]u. Ondje je pokazao prve sklonosti za istraživanje povijesti objavljivanjem rada "Sredotočje povjestnice".<ref>Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 492.</ref> Nakon završenog obrazovanja u Senju je postavljen za profesora. Marljiv i pun nacionalnoga zanosa organizirao je po [[Kvarnerski otoci|Kvarnerskim otocima]] skupljanje glagoljskih listina, a i sam je volio tražiti i istraživati. Tijekom posjeta [[Krk]]u, prvi je proučavao sadržaj [[Bašćanska ploča|Bašćanske ploče]] koja je tada bila dio podnog kamenja mjestne crkve. Rački je proučavao pismo na ploči za koju je [[Jozef Šafárik]] smatra da je pisana nekom [[kriptografija|kriptografijom]]. Na temelju svojih istraživanja glagoljske ostavštine objavio je radove "Pregled glagoljske crkvene književnosti s osobitim obzirom na sv. pismo i liturgičke knjige" ([[1856.]].) i "Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apošlolov" ([[1857.]].).<ref>Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 458.</ref>
 
=== Povjesničar i kulturni djelatnik ===
 
=== Političar ===
[[Datoteka:Spomenik HAZU Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|200px|Spomenik [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] Franji RačkomRačkome na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]
Kao predstavnik senjskoga kaptola [[1861]]. postaje zastupnik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] koji je sazvan poslije dvanaestogodišnje stanke. Bio je, uz [[Ante Starčević|Starčevića]], jedino seljačko dijete u Saboru. Rački je pisao mnogo i to o gotovo svim aktualnim temama i problemima svoga doba, koji su bili u svezi s Hrvatskom i njezinim položajem u Monarhiji. Njegov politički angažman se uvelike podudarao s istraživanjima povijesti, npr. daje osnovno povijesno opravdanje za pripadnost [[Rijeka|Rijeke]] Hrvatskoj.<ref>Gross, Mirjana, ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja'', Zagreb 1996, str. 176.</ref> U saboru je ostao do [[1875]]. godine.
 
Kao predstavnik senjskoga kaptola [[1861.]]. postaje zastupnikzastupnikom u [[Hrvatski sabor|HrvatskogaHrvatskome saborasaboru]] koji je sazvan poslije dvanaestogodišnje stanke. Bio je, uz [[Ante Starčević|Antu Starčevića]], jedino seljačko dijete u Saboru. Rački je pisao mnogo i to o gotovo svim aktualnim temama i problemima svoga doba, koji su bili u svezi s Hrvatskom i njezinim položajem u Monarhiji. Njegov politički angažman se uvelike podudarao s istraživanjima povijesti, npr. daje osnovno povijesno opravdanje za pripadnost [[Rijeka|Rijeke]] Hrvatskoj.<ref>Gross, Mirjana, ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja'', Zagreb 1996, str. 176.</ref> U saboru je ostao do [[1875.]]. godine.
 
Obično se biskupa Strossmayera drži ideologom jugoslavenstva, ali sva je prilika da prvenstvo pripada povjesničaru Račkom. Jugoslavenstvo Račkoga i Strossmayera, koje stupa na scenu padom apsolutizma, bilo je usredotočeno na djelovanje unutar okvira [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] s ciljem ujedinjena južnoslavenskih naroda unutar njezinih granica. U toj viziji nije bilo širenja prema ostalim dijelovima [[Balkan]]a.<ref>Banac, Ivo, ''The national question in Yugoslavia: origins, history, politics'', New York 1988, str. 90.</ref> Međutim, interesi te vizije su se preklapali s izgrađenom srpskom idejom, koju je na narodnom planu razradio [[Vuk Karadžić]], a na državnom [[Ilija Garašanin]] u poznatom spisu ''Načertanije'' (1844.) kojim se isticala nužnost teritorijalne ekspanzije Srbije. Nasuprot toj ideji, kod Hrvata su državnu ideju u čistom obliku istakli [[Ante Starčević]] i [[Eugen Kvaternik]] koji su stali na čelo Stranke prava. I Rački i Strossmayer, iako u jugoslavenski orijentiranoj Narodnoj stranci, prihvatili su Starčevićev i Kvaternikov koncept hrvatske političke nacije koja se natkrilila na južnoslavenske narode unutar Monarhije.<ref>Banac, Ivo, ''The national question in Yugoslavia: origins, history, politics'', New York 1988, str. 90.</ref>
Rački je prema jugoslavenskoj ideologiji bio dosta emotivan, pa i nekritičan. Često je pisao zanosno, bez znanstvene argumentacije i potvrde u izvorima. Poneke njegove povijesne tvrdnje, kao na primjer da je srpski car Dušan htio Srbiju staviti na čelo udružene Jugoslavije, negativno su utjecale na čitav jedan naraštaj hrvatskih povjesničara.{{Nedostaje izvor}} Ovih tvrdnji Rački se poslije odrekao držeći ih "pjesničkim primjesama", ali šteta je već bila učinjena.
 
== Djela ==
[[Datoteka:Spomenik HAZU Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|200px|Spomenik [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] Franji Račkom na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]
Nepotpun popis djela:
 
== Najvažnija djela ==
* ''Bogomili i patareni''
* ''Povijest Bugarske'' (preveden na bugarski i objavljen 1999.)
* ''Povelje bosanskog kralja Tvrtka''
* ''Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia''
* ''Assemanov ili vatikanski evangelistar / iznese ga na svjetlo Franjo Rački'', Zagreb, 1865.
* ''Rieka prama Hrvatskoj / sastavio Franjo Rački, Zagreb, 1867.
* ''Fiume gegenüber von Croatien. Von dr. Franz Rački. Aus dem kroatischen übers von X.Y.'' (prijevod [[Petar Preradović]]). Zagreb, 1869.
* ''Izprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza Fr. Frankopana / skupio Fr. Rački'', Zagreb, 1873.
* ''Prilog za poviest hrvatskih uskoka / od Fr. Račkoga'', Zagreb, 1877.
* ''Osvrt na 25-godišnje djelovanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti / nacrtao i besjedio Franjo Rački'', Zagreb, 1893.
 
==BilješkeIzvori==
{{izvori}}
 
{{wikizvor|Autor:Franjo Rački|Franjo Rački}}
*[http://www.crohis.com/sknjige/smiciklas.htm Smičiklas: Život i djela Dra. Franje Račkog]
 
*[http://www.google.hr/books?id=8JYqAAAAMAAJ&pg=PA35&dq=Racki&lr= Ocjena starijih izvora za hrvastku i srbsku poviest srednjega vieka]
* [http://books.google.com.au/books?id=mz8vAAAAYAAJ&pg=PA1&source=gbs_toc_r&cad=4#v=onepage&q&f=false ''Fiume gegenüber von Croatien. Von dr. Franz Rački. Aus dem kroatischen übers von X.Y.'']
 
{{GLAVNIRASPORED:Rački, Franjo}}