Inačica od 5. listopada 2006. u 21:15 uredi Branka France (razgovor \| doprinosi) 9.708 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 6. listopada 2006. u 17:04 uredi ukloni ovu izmjenu Branka France (razgovor \| doprinosi) 9.708 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 18: Ovo preoblikovanje najmanje je napredovalo, od svih morskih sisavaca, kod perajara. Kod njih prednje noge predstavljaju peraje s potpuno prisutnim zrakama svih pet prstiju. Zraka prvog prsta je pri tome značajno duža i snažna, a ostale se ravnomjerno skraćuju. I zadnji ekstremiteti imaju svih pet zraka, a tu su dvije vanjske zrake značajno duže. Plivaće kožice su duže od zraka prstiju a podržavaju ih [[hrskavica\|hrskavičasto]] tkivo. Kretanje, a time i korištenje peraja je kod dvije grupe tuljana različito: dok [[ušati tuljani]] koriste prednje peraje za kretanje u vodi a zadnje koriste samo za upravljanje i podupiranje, [[pravi tuljani]] koriste zadnje ekstremitete koji su se pomakli prema završetku tijela za kretanje, a prednje za upravljanje i podršku. Prednje noge [[~~Morske~~morske krave\|morskih krava]] ~~imaju~~oblikovale ~~prednje noge~~su ~~oblikovane~~se kao vesla, i izvana se uopće ne naslućuju zrake prstiju. Ova "vesla" pokretljiva su i u laktu i u zapešću. Zadnje noge su se potpuno izgubile, a rep je postao veliko "kormilo". Rep je kod ove životinje koja vrlo sporo pliva glavni organ kretanja, dok prednje peraje služe kormilarenju u vodi. [[Slika:Bottlenose Dolphin KSC04pd0178.jpg\|thumb\|250px\|right\|[[dupini\|dupin]]]] U prilagođavanju životu u vodi najdalje su otišli [[kitovi]]. I kod njih u cijelosti nedostaju zadnji [[ekstremitet]]i, a prednje noge su se oblikovale u velike peraje oblika vesla. No, različito od morskih krava, njigove peraje su pokretne samo u ramenom zglobu, dok zglobova lakta i zapešća više nemaju. Vanjski prsti su im jako skraćeni, srednji prsti su vrlo dugi i imaju povećan broj kostiju prstiju, čak do četrnaest. Rep je kod svih kitova postavljen vodoravno i služi za kretanje. ~~Radi stabiliziranja kod~~Kod kitova se pojavljuje dodatna peraja na leđima koja pomaže životinji stabiliziranje u vodi. To je neparna, nepokretna struktura na sredini leđa koju podržava vezivno tkivo i hrskavica. ===Slanost=== Zbog velike količine soli morski organizmi, čija tjelesna tekućina ima osjetno nižu koncentraciju soli, moraju izbaciti višak soli. Pri tome, ne smije se izgubiti previše vode iz tijela. To za sisavce znači, da njihovi [[bubreg\|bubrezi]] moraju izlučivati vrlo koncentrirani [[urin]]. ===Hrana=== Prehrana u moru može se zasnivati na raličitim osnovama. Jednako kao i kod [[sisavci\|sisavaca]] koji žive na kopnu, i morski sisavci se dijele na [[biljožder]]e i [[mesožder]]e. Morske krave su biljožderi čija hrana se sastoji od [[morske trave\|morskih trava]] i vlaknastih [[alge\|algi]] koju pasu. Tu hranu usitnjuju krupnim [[zub]]ima koji su upavo tome i namijenjeni. Većina perajara i [[kitovi zubani\|kitova zubana]] svojim gubicama love [[ribe]] i druge morske životinje. Obje grupe životinja razvile su jednake šiljaste zubeneophodne za držanje [[lov]]ine, a kod nekih vrsta kitova zubana imaju ulogu svojevrsne [[vrša\|vrše]]. Neke druge vrste zubana, kao [[kljunasti kitovi]] i različite vrste [[dupini\|dupina]] su se specijalizirali za lov na [[glavonošci\|glavonošce]], prije svega [[lignje]]. Oni imaju manji broj zuba koji su veliki i služe za čvrsto držanje plijena. Najveću prilagodbu prošli su kitovi koji se hrane [[kril]]om. Te vrste žive u ogromnim [[jato\|jatima]] (često nazvanim i [[plove\|plovama]]) i čine prehrambenu osnovicu [[kitovi usani\|usatih kitova]]. Ovi kitovi, koji spadaju u najveće živuće [[životinje]] na svijetu, razvili su svojevrsnu "košaru" od [[usi]], koje su se zamijenile kod nih zube. Kad love, ovi kitovi uzimaju ogromne količine vode zajedno s račićima u njoj u usta, i kod istiskivanja vode kroz usi, račići ostaju ulovljeni u usima i kit ih može progutati. ==[[Konvergencija]]==

Morski sisavci: razlika između inačica