Morski sisavci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
Naziv '''morski sisavci''' se koristi za sve sisavce koji su se ponovo prilagodili životu u vodi odnosno [[more|moru]]. Njihovi su preci bili [[sisavci]] koji su živjeli na kopnu. U tu skupinu spadaju [[kitovi]], [[tuljani]], [[morž]]evi i [[morske krave]]. Dok tuljani i morževi još djelomično žive na kopnu i mogu se još njime kretati, kitovi i morske krave to više ne mogu. Ove grupe životinja nemaju bliže međusobne srodnosti.
Prilagodba životu u vodi obuhvaća razvoj više [[konvergencija (biologija)|konvergentnih]] osobitosti. Tako su se kod svih njih prednji [[ekstremitet]]i razvili u [[peraja|peraje]] koje podsjećaju na [[veslo|vesla]], dok su se zadnje noge ili potpuno izgubile kao kod kitova i morskih krava, ili se u vodi skupljaju jedna uz drugu i služe kao jedna repna peraja kod tuljana. Tu još dolazi i gotovo potpuni gubitak [[dlaka]], izgradnja snažnog potkožnog [[masno tkivo|masnog tkiva]], kao i promjena sistema za disanje kako bi mogli provesti duže vrijeme pod vodom. Ovisno o definiciji, u tu bi se skupinu mogao ubrojati i [[bijeli medvjed]] čije latinsko ime ''Thalarctos maritimus'' također govori o njegovom načinu života u vodi i uz nju. On pokazuje visok stupanj prilagođenosti vodi kao životnom prostoru. Slično, to se odnosi također i na [[vidre]].
==Voda kao životni okoliš==
Redak 20:
Prednje noge [[morske krave|morskih krava]] oblikovale su se kao vesla, i izvana se uopće ne naslućuju zrake prstiju. Ova "vesla" pokretljiva su i u laktu i u zapešću. Zadnje noge su se potpuno izgubile, a rep je postao veliko "kormilo". Rep je kod ove životinje koja vrlo sporo pliva glavni organ kretanja, dok prednje peraje služe kormilarenju u vodi.
[[Slika:Bottlenose Dolphin KSC04pd0178.jpg|thumb|250px|right|[[dupini|dupin]]]]
U prilagođavanju životu u vodi najdalje su otišli [[kitovi]]. I kod njih u cijelosti nedostaju zadnji [[ekstremitet]]i, a prednje noge su se oblikovale u velike peraje oblika vesla. No, različito od morskih krava, njigove peraje su pokretne samo u ramenom zglobu, dok zglobova lakta i zapešća više nemaju. Vanjski prsti su im jako skraćeni, srednji prsti su vrlo dugi i imaju povećan broj kostiju prstiju, čak do četrnaest. Rep je kod svih kitova postavljen vodoravno i služi za kretanje. Kod kitova se pojavljuje dodatna peraja na leđima koja pomaže životinji stabiliziranje u vodi. To je neparna, nepokretna struktura na sredini leđa koju podržava vezivno tkivo i hrskavica.
===
Sisavci dišu [[pluća|plućima]], što znači da im za disanje treba [[kisik]] iz zraka. Nijedan sisavac ne može disati pod vodom jer nema [[škrge]]. Zbog toga sisavci koji žive u moru moraju u pravilnim razmacima izlaziti na površinu. Pod vodom se najduže mogu zadržati [[kitovi]]. To su im omogućili neki [[fiziologija|fiziološki]] procesi kao i promjene pluća i drugih organa.
Zbog velike količine soli morski organizmi, čija tjelesna tekućina ima osjetno nižu koncentraciju soli, moraju izbaciti višak soli. Pri tome, ne smije se izgubiti previše vode iz tijela. To za sisavce znači, da njihovi [[bubreg|bubrezi]] moraju izlučivati vrlo koncentrirani [[urin]].▼
Nosnice kod kitova su se pomjerile prema vrhu glave, zbog čega za udisanje nije potrebno da potpuno izrone. Kod svakog izdaha i udaha ove životinje u potpunosti izmijene 80 do 90 posto sadržaja pluća (ta izmjena kod drugih kopnenih sisavaca iznosi 10 do 15%). Pluća im imaju dvostruku mrežu [[krvotok|kapilara]] što inače imaju još samo [[morske krave]] i [[čudnovati kljunaš]]i. To im omogućuje da iz udahnutog zraka preuzmu dvostruku količinu kisika. U odnosu na kopnene sisavce, oni samo neznatan dio od 9 % kisika pohranjuju u plućima. Pretežni dio od oko 82% je vezan u [[mioglobin]]u u [[mišići]]ma, a preostali dio kruži krvotokom. Za usporedbu, pluća kopnenih sisavaca sadrže oko 34% kisika, a mišići samo 25%. Kako bi, pored toga, kisik bio učinkovito transportiran, imaju dva do tri puta veću relativnu količinu krvi (prema kilogramu tjelesne težine) nego kopneni sisavci.
Kod boravka pod vodom potreba za kisikom smanjuje se dodatno usporavanjem krvotoka kao i srčane aktivnosti kitova. Pored toga, pojedini organi i dijelovi tijela odvajaju se od krvotoka. Ove posebnosti omogućuju kitovima dijelom i jako duge boravke pod vodom. Tako neki [[brazdeni kitovi]] rone do 40 minuta, [[ulješure]] do 90 minuta, a
===Slanost===
▲Zbog velike količine soli morski organizmi, čija tjelesna tekućina ima osjetno nižu koncentraciju soli, moraju izbaciti višak soli. Pri tome, ne
===Hrana===
Prehrana u moru može se zasnivati na raličitim osnovama. Jednako kao i kod [[sisavci|sisavaca]] koji žive na kopnu, i morski sisavci se dijele na [[biljožder]]e i [[mesožder]]e. Morske krave su biljožderi čija hrana se sastoji od [[morske trave|morskih trava]] i vlaknastih [[alge|algi]] koju pasu. Tu hranu usitnjuju krupnim [[zub]]ima koji su upavo tome i namijenjeni.
Line 32 ⟶ 39:
Najveću prilagodbu prošli su kitovi koji se hrane [[kril]]om. Te vrste žive u ogromnim [[jato|jatima]] (često nazvanim i [[plove|plovama]]) i čine prehrambenu osnovicu [[kitovi usani|usatih kitova]]. Ovi kitovi, koji spadaju u najveće živuće [[životinje]] na svijetu, razvili su svojevrsnu "košaru" od [[usi]], koje su se zamijenile kod nih zube. Kad love, ovi kitovi uzimaju ogromne količine vode zajedno s račićima u njoj u usta, i kod istiskivanja vode kroz usi, račići ostaju ulovljeni u usima i kit ih može progutati.
==[[Konvergencija (biologija)|Konvergencija]]==
[[Slika:Schwimmender-Pinguin.jpg|thumb|250px|[[Pingvinke|Pingvin]] pod vodom]]
Kao što je uvodno prikazano, kod ovog prilagođavanja sisavaca životu u vodi odvijao se tijekom [[evolucija|evolucije]] konvergentni razvoj nezavisno kod svake grupe. Tri grupe morskih sisavaca vode porijeklo od vrlo različitih skupina kopnenih sisavaca. Tako su se [[perajari]] razvili unutar grupe [[zvijeri]] kao sestrinska grupa [[medvjedi|medvjeda]]. Najbliži srodnici [[morske krave|morskih krava]] su [[slonovi]] i [[pećinari]]. Srodstvo kitova još uvijek nije nedvosmisleno razjašnjeno, no prema sadašnjim spoznajama vode porijeklo od [[parnoprstaši|parnoprstaša]], a najbliži [[recentna vrsta|recentni]] srodnici su im vjerojatno [[nilski konj]]i.
Slične prilagodbe životu u vodi mogu se vidjeti i kod drugih [[kopneni kralježnjaci|kopnenih kralježnjaka]] koji nisu sisavci. Tako su se među [[ptice|pticama]] [[pingvinke|pingvini]] kao i [[morskovodnice]] i još neki izumrli [[gmazovi]] prilagodili životu u vodi. Pri tome su dobili aerodinamični oblik tijela i prilagodili [[ekstremitet]]e oblikom i funkcijom kretanju pod vodom.
| |||