Razlika između inačica stranice »Lazareti u Dubrovniku«

m
bez sažetka
m
Pošto je Dubrovnik bio važan lučki grad te je primao putnike iz svih krajeva svijeta, Veliko vijeće Dubrovačke Republike je 27. srpnja [[1377.]] godine donijelo odluku kojom se prvi put u [[svijet|svijetu]] uvodi [[karantena]] kao mjera zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti, posebice [[kuga|kuge]]. Ova je odluka objavljena u tzv. ''Zelenoj knjizi'' (Liber viridis) pod naslovom ''Veniens de locis pestiferis non intret Ragusium nel districtum'' (Tko dolazi iz okuženih krajeva, neka ne stupi u Dubrovnik niti na njegovo područje).
 
Određeno je da niti domaći ljudi, niti stranci koji dolaze iz kužnih krajeva ne mogu ući u grad, ako prethodno ne proborave 30 dana na otocima [[Mrkan]]u, [[Bobara|Bobari]] i [[Supetar (otok)|Supetru]] pored [[Cavtat]]a.
 
U odluci iz [[1397.]] godine odlučuje se da stranci i njihovi brodovi ne mogu uplovljavati zapadno od [[Molunat (Konavle)|Molunta]] niti istočno od [[Mljet]]a, te im se određuje karantena i to na otoku Mrkanu na kojem se u to doba nalazi [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], te na Mljetu gdje je [[Benediktinci|benediktinski]] samostan.
 
== Arhitektonsko rješenje ==
Lazareti su impresivan kompleks sastavljen od deset dvorana tzv. ''lađa'', između kojih se nalazi pet unutarnjih dvorišta tzv. ''badžafera'', sas dvjema kućicama na kat na ulazu i kraju lazareta nazvanih kapetanija i janjičarski han. Kompleks je omeđen visokim zidom i kapijamavratima sas [[more|morske]] i [[kopno|kopnene]] strane.
 
== Zanimljivosti ==
Zanimljivo je napomenuti da [[1808.]] godine [[Francuska|francuzi]] osnivaju zdravstevnozdravstveno povjerenstvo (''commisione di sanita'') koje će nastaviti djelovanje i za vrijeme [[Austrougarska|austrijske]] vlasti sve do [[1918.]] godine. U narodu se povjerenstvo popularno zvalo ''sanitat''.
 
Danas je u Lazaretima smještena [[Art radionica Lazareti]], dubrovački Sanitat te humanitarna i mirotvorna udruga Deša.