Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[1505]]. ili [[1506]]., [[Višegrad]] - [[1579]]., [[Istanbul]]) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa srpskog<ref name=Kocan>Kočan, Ismet (Dec. 21, 2005). [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&status=jedna&datum=2006-02-03&feljton=4972 Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović]. Večernje Novosti Online.</ref> porijekla.
 
Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan" /> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku više poznatim kao [[danak u krvi]]. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio [[islam]]. Ovo je bila uobičajena praksa glede [[janjičari|janjičara]] u osmanskoj vojsci u to doba. Već istaknut u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)||Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] živjunački pogiba napadajući kad je zarobljennestalo hrane i odmahviše nije bilo nade za obranu pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri tjedna krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog.
 
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]], a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]].Od ovoga svega, najpoznatija je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|Ćuprija na Drini]], glavni junak romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i jedinog [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je utjecao na odluku osmanske države na obnovi [[Peć]]ke Patrijaršije [[1557]]., na čije je mjesto doveden [[Makarija|Makarije]] koji je inače u srpskoj historiografiji smatran kao Mehmed-pašin brat. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, utjecao je prilikom donošenja odluke da se obnovi Srpska-Pećka patrijaršija.