Razlika između inačica stranice »Idrija«

Dodano 26 bajtova ,  prije 8 godina
m
pov
m (r2.7.3) (robot Dodaje: lt:Idrija)
m (pov)
 
[[Datoteka:AntonijevRov-Idrija.jpg|mini|lijevo|<center>Antonijev Rov, glavni ulaz u rudnik i rodna kuća slovenskog inžinjera [[Stanko Bloudek|Stanka Bloudeka]]]]
Idrija danas vjerojatno ne bi postojala da u 15. stoljeću na ovom području nije otrkivenotkriven vrlo bogat izvor žive. Legenda kako ju je otkrio seljak Škafar ulijevajući vodu iz bunara u kantu, vidjevši neki sjaj u vodi. Pokušavši ponijeti kantu otkrio je da je tako teška da je nije mogao ni maknuti. Otišao je u Škofja Loki i tamo su otkrili kako je riječ o živi.
U Idriji se počela iskapati [[ruda]] žive u posljednjem desetljeću 15. stoljeća a do 1508. godine pronađene su velike žile rudače, najveće na svijetu. Naglim bogaćenjem mjesta došlo je do izgradnje Crkve sv. Trojstva (sagrađena u 16. st.), a 1527. godine i Idrijskog dvorca ''Gewerkenegga'' koji nikada nije služio za obranu, nego kao dom vlade. God. 1575., [[rudnik]] u je cjelini došao pod upravu [[Austrija|austrijske vlade]], koja ga je posjedovala sve do 1918. god. U to vrijeme je rudarenje žive modernizirano, a izgrađene su i visoke peći za ispaljivanje rude i pumpe za crpljenje vode iz rudnika. Rudnike su koncem 17. i početkom 18. stoljeća, za vrijeme [[Napoleon]]a, kratko okupirali [[Francuzi]].
U drugoj polovici 18. stoljeća Idrija je imala najbolje organiziranu zdravstvenu uslugu u današnjoj Sloveniji. Tada su rudari mogli kopati živu više od tri godine. U Idriji je, između ostalih, radio i [[Giovanni Antonio Scopoli]] (1732.-1788.), koji je napisao prvu knjigu o Kranjskoj flori, ''Flora Carniolica'', ali i [[Hacquet Balthasar]] (1739.-1815.), čija je knjiga ''Oryctographia Carniolica'' temelj slovenske [[geologija|geologije]] i [[mineralogija|mineralogije]].
 
 
Tek je nekoliko mjesta u Sloveniji koja u bližoj okolici imaju toliko zanimljivih mjesta kulturne ili povijesne baštine i prirodne atrakcije, te tehnološkog naslijeđa, kao što je Idrija. Neka su tek zanimljivima svjedočanstva, danas samo ostaci, kao što je šumska željeznička pruga Idrija Lauf u indrijskim grabljema, kojosim kulturnog je primjer očuvanja i održavanja, među najzanimljivije Idrije i prekrasnom gradu Slovenije.
Samim mjestom dominira veličanstveni "dvorac" ''Gewerkenegg'', koji nije pravi [[dvorac]] po pravilima gradoslovja (kastelologije) jer nikada nije bio središte feudalnog posjeda i nije građen za obranu. Izgrađen je 1527. godine kao upravna zgrada [[rudnik]]a i skladišta za živu (i hranu i kada je zima onemogućavala normalan pristup Idriji). Tijekom obnove, koja još uvijek traje, otkriveno je dvorište s [[arkada]]ma i slikovita ukrasna [[arhitektura]]. Danas je zgrada [[muzej]]a Idrije (osobito zanimljivog po svojoj zbirci [[rudarstvo|rudarstva]] i [[čipka|čipke]]) i glazbena škola.
U Idriji se nalazi i najstarije [[kazalište]] u Sloveniji, izgrađeno 1769. godine, koje je 80-ih i 90ih bila kino dvorana, ali je sada zatvoreno.