Inačica od 10. veljače 2013. u 01:32 uredi Cvrček~hrwiki (razgovor \| doprinosi) 148 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 10. veljače 2013. u 02:25 uredi ukloni ovu izmjenu Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.085 edits m Uklonjena promjena suradnika Cvrček, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Mir Harven Novija izmjena →
Redak 1: '''Hrvatska abeceda''', '''gajica''', jedna je od mnogih koje se temelje na [[Latinica\|latiničnome]] [[pismo (grafija)\|pismu]] i prema prva četiri [[slovo\|slova]] toga pisma (a, be, ce, de) zovu abecedom. [[Abeceda]] se razlikuje od [[jezik\|jezika]] do jezika, koji imaju i drukčiji [[red]] slova, zato govorimo o posebnoj abecedi [[hrvatski jezik\|hrvatskoga jezika]]. Osim hrvatskoga, ovo pismo koriste i [[srpski jezik\|srpski]], [[bošnjački jezik\|bošnjački]] i [[crnogorski jezik\|crnogorski]] jezik, a inačice ove abecede koriste [[slovenski jezik\|slovenski]] jezik te [[transliteracija makedonskog jezika]]. ~~'''Hrvatska abeceda''' je inačica [[Latinica\|latiničnog]] [[pismo (grafija)\|pisma]] koju koristi današnji službeni [[hrvatski jezik]].~~ Hrvatska abeceda ima sljedeći '''slovored''': Osim hrvatskoga, ovo pismo koriste [[srpski jezik\|srpski]] i [[bošnjački jezik\|bošnjački]] jezik, a inačice ove abecede koriste [[slovenski jezik\|slovenski]] jezik i [[crnogorski jezik\|crnogorski]], te [[transliteracija makedonskog jezika]]. <gallery widths="100px" heights="100px" perrow="3"> ~~==[[Hrvatska]] abeceda ([[Ljudevit Gaj\|Gaj]] - [[Đuro Daničić\|Daničić]])==~~ Datoteka:Latin alphabet Aa.svg\|(''čitamo:'' '''a''') ~~{\| class="wikitable"~~ Datoteka:Latin alphabet Bb.svg\|(''čitamo:'' '''be''') \|- Datoteka:Latin alphabet Cc.svg\|(''čitamo:'' '''ce''') ~~!Slovo~~ Datoteka:Latin alphabet Čč.png\|(''čitamo:'' '''če''') ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ Datoteka:Latin alphabet Ćć.svg\|(''čitamo:'' '''će''') ~~!Slovo~~ Datoteka:Latin alphabet Dd.svg\|(''čitamo:'' '''de''') ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ Datoteka:Latin alphabet Dždž.png\|(''čitamo:'' '''dže''') \|- Datoteka:Latin alphabet Đđ.svg\|(''čitamo:'' '''đe''') ~~\| [[A]], a~~ Datoteka:Latin alphabet Ee.svg\|(''čitamo:'' '''e''') ~~\| {{IPA\|/a/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Ff.svg\|(''čitamo:'' '''ef''') ~~\| [[L]], l~~ Datoteka:Latin alphabet Gg.svg\|(''čitamo:'' '''ge''') ~~\| {{IPA\|/l/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Hh.svg\|(''čitamo:'' '''ha''') \|- Datoteka:Latin alphabet Ii.svg\|(''čitamo:'' '''i''') ~~\| [[B]], b~~ Datoteka:Latin alphabet Jj.svg\|(''čitamo:'' '''je''') ~~\| {{IPA\|/b/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Kk.svg\|(''čitamo:'' '''ka''') ~~\| [[Lj]], lj~~ Datoteka:Latin alphabet Ll.svg\|(''čitamo:'' '''el''') ~~\| {{IPA\|/ʎ/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Ljlj.png\|(''čitamo:'' '''elj''') \|- Datoteka:Latin alphabet Mm.svg\|(''čitamo:'' '''em''') ~~\| [[C]], c~~ Datoteka:Latin alphabet Nn.svg\|(''čitamo:'' '''en''') ~~\| {{IPA\|/ts/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Njnj.png\|(''čitamo:'' '''enj''') ~~\| [[M]], m~~ Datoteka:Latin alphabet Oo.svg\|(''čitamo:'' '''o''') ~~\| {{IPA\|/m/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Pp.svg\|(''čitamo:'' '''pe''') \|- Datoteka:Latin alphabet Rr.svg\|(''čitamo:'' '''er''') ~~\| [[Č]], č~~ Datoteka:Latin alphabet Ss.svg\|(''čitamo:'' '''es''') ~~\| {{IPA\|/tʃ/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Šš.png\|(''čitamo:'' '''eš''') ~~\| [[N]], n~~ Datoteka:Latin alphabet Tt.svg\|(''čitamo:'' '''te''') ~~\| {{IPA\|/n/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Uu.svg\|(''čitamo:'' '''u''') \|- Datoteka:Latin alphabet Vv.svg\|(''čitamo:'' '''ve''') ~~\| [[Ć]], ć~~ Datoteka:Latin alphabet Zz.svg\|(''čitamo:'' '''ze''') ~~\| {{IPA\|/tɕ/}}~~ Datoteka:Latin alphabet Žž.png\|(''čitamo:'' '''že''') ~~\| [[Nj]], nj~~ </gallery> ~~\| {{IPA\|/ɲ/}}~~ \|- To su ujedno i nazivi velikih i malih, tiskanih i pisanih [[slovo\|slova]] hrvatske abecede. ~~\| [[D]], d~~ ~~\| {{IPA\|/d/}}~~ Od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 ih se piše pomoću jednoga [[znak]]a (''jednoslovi''), a 3 pomoću dva znaka (''dvoslovi'') i to '''dže''', '''elj''' i '''enj'''. Dvoslovi imaju dva velika oblika: '''Dž''' i '''DŽ''', '''Lj''' i '''LJ''', '''Nj''' i '''NJ'''. Prvi se rabi kad se samo prvo slovo u riječi piše veliko, drugi kad je cijela riječ napisana velikim slovima ('''LJERKA''', ne ''LjERKA'') te u pisanju složenih kratica. [[Đuro Daničić]] predložio je zamjenu dvoslova '''dj''', '''dž''', '''lj''' i '''nj''' za jednoslove '''đ''', '''ģ''', '''ļ''' i '''ń''', prihvaćen je samo '''đ'''. ~~\| [[O]], o~~ ~~\| {{IPA\|/o/}}~~ \|- ~~\| [[Dž]], dž~~ ~~\| {{IPA\|/dʒ/}}~~ ~~\| [[P]], p~~ ~~\| {{IPA\|/p/}}~~ \|- ~~\| [[Đ]], đ~~ ~~\| {{IPA\|/dʑ/}}~~ ~~\| [[R]], r~~ ~~\| {{IPA\|/r/}}~~ \|- ~~\| [[E]], e~~ ~~\| {{IPA\|/e/}}~~ ~~\| [[S]], s~~ ~~\| {{IPA\|/s/}}~~ \|- ~~\| [[F]], f~~ ~~\| {{IPA\|/f/}}~~ ~~\| [[Š]], š~~ ~~\| {{IPA\|/ʃ/}}~~ \|- ~~\| [[G]], g~~ ~~\| {{IPA\|/g/}}~~ ~~\| [[T]], t~~ ~~\| {{IPA\|/t/}}~~ \|- ~~\| [[H]], h~~ ~~\| {{IPA\|/x/}}~~ ~~\| [[U]], u~~ ~~\| {{IPA\|/u/}}~~ \|- ~~\| [[I]], i~~ ~~\| {{IPA\|/i/}}~~ ~~\| [[V]], v~~ ~~\| {{IPA\|/ʋ/}}~~ \|- ~~\| [[J]], j~~ ~~\| {{IPA\|/j/}}~~ ~~\| [[Z]], z~~ ~~\| {{IPA\|/z/}}~~ \|- ~~\| [[K]], k~~ ~~\| {{IPA\|/k/}}~~ ~~\| [[Ž]], ž~~ ~~\| {{IPA\|/ʒ/}}~~ \|- \|} Područjem abecede, u užem smislu, bave se [[jezikoslovlje\|jezikoslovci]] koji proučavaju [[pravopis]], a u širem smislu i oni koji proučavaju [[pravogovor]]. Line 93 ⟶ 45: [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg\|desno\|mini\|Hrvatski jezikoslovac i reformator hrvatske abecede [[Ljudevit Gaj]]]] [[Hrvatska abeceda]] nazvana još i [[hrvatska latinica]] (posebno prilagođeno latinično pismo namjenjeno za pisanje hrvatskog jezika) te gajica po njezinome reformatoru Ljudevitu Gaju. Po uzoru na češku latinicu [[Ljudevit Gaj]] je u hrvatsku latinicu uvrstio slova C, S, Z i Č, Š, Ž. Preuzeo je također iz češkog Ň te slovačkog Ľ koja su kasnije zamijenjena sa NJ i LJ. Pored toga je uvidio glas za posebno slovo Ǧ koje je kasnije zamjenjeno u DŽ po uzoru na poljski. Češko slovo Ť Gaj je još na početku zamjenio sa TJ no malo kasnije je namijesto toga počeo rabiti slovo Ć. Umijesto češkoga Ď koje je Gaj prepoznao kao slovo između DJ i GJ, još godine 1892. zamjenjuje za slovo Đ koje se također i danas rabi u hrvatskoj abecedi. Glede toga kako [[hrvatski jezik]] ima različit glas jata (ije, i, e ) za jedinstveno slovo umijesto navedenih glasova Ljudevit Gaj je po uzoru na svog prethodnika [[Ivan Belostenec\|Ivana Belostenca]] namjeravao je uvrstiti slovo Ě, ali većina to slovo nije prihvaćala nazivajući ga podrugljivo "rogato E". Hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj (1809.—1872.) 1830. objavljuje u Budimu ([[Budimpešta]]) reformiranu hrvatsku abecedu u knjižici "'''Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov'''". Godine [[1830.]] u [[Budim]]u tada mladić [[Ljudevit Gaj]] tiska knjižicu [[Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa‎]], dvojezično, na [[hrvatski jezik\|hrvatskom]] i [[njemački jezik\|njemačkom]] jeziku, u kojoj iznosi slovopisna rješenja za do tada podijeljen slovopis i pravopis [[hrvatski jezik\|hrvatskog jezika]], po uzoru na [[Jan Hus\|Husovu]] [[Češka\|češku]] abecedu. Potaknut primjerom i nastojanjima [[Pavao Vitezović\|Vitezovića]], nastoji za svaki fonem u [[Hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]] uvesti jedan grafem [[latinica\|latiničkog]] pisma. ==== Primjer točne uporabe ==== ~~==[[Ljudevit Gaj\|Gajeva]] abeceda==~~ ~~{\| class="wikitable"~~ \|- ~~!Slovo~~ ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ ~~!Slovo~~ ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ \|- ~~\| [[A]], a~~ ~~\| {{IPA\|/a/}}~~ ~~\| [[Ľ]], ľ~~ ~~\| {{IPA\|/ʎ/}}~~ \|- ~~\| [[B]], b~~ ~~\| {{IPA\|/b/}}~~ ~~\| [[M]], m~~ ~~\| {{IPA\|/m/}}~~ \|- ~~\| [[C]], c~~ ~~\| {{IPA\|/ts/}}~~ ~~\| [[N]], n~~ ~~\| {{IPA\|/n/}}~~ \|- ~~\| [[Č]], č~~ ~~\| {{IPA\|/tʃ/}}~~ ~~\| [[Ň]], ň~~ ~~\| {{IPA\|/ɲ/}}~~ \|- ~~\| [[D]], d~~ ~~\| {{IPA\|/d/}}~~ ~~\| [[O]], o~~ ~~\| {{IPA\|/ɔ/, /o/}}~~ \|- ~~\| [[Ď]], ď~~ ~~\| {{IPA\|/dʒ/, /dʑ/, /ɟ/}}~~ ~~\| [[P]], p~~ ~~\| {{IPA\|/p/}}~~ \|- ~~\| [[E]], e~~ ~~\| {{IPA\|/ɛ/, /e/, /ə/}}~~ ~~\| [[R]], r~~ ~~\| {{IPA\|/r/}}~~ \|- ~~\| [[F]], f~~ ~~\| {{IPA\|/f/}}~~ ~~\| [[S]], s~~ ~~\| {{IPA\|/s/}}~~ \|- ~~\| [[G]], g~~ ~~\| {{IPA\|/g/}}~~ ~~\| [[Š]], š~~ ~~\| {{IPA\|/ʃ/}}~~ \|- ~~\| [[Ǧ]], ǧ~~ ~~\| {{IPA\|/dʒ/, /dʑ/}}~~ ~~\| [[T]], t~~ ~~\| {{IPA\|/t/}}~~ \|- ~~\| [[H]], h~~ ~~\| {{IPA\|/x/}}~~ ~~\| [[Ť]], ť~~ ~~\| {{IPA\|/tʃ/, /tɕ/, /c/}}~~ \|- ~~\| [[I]], i~~ ~~\| {{IPA\|/i/}}~~ ~~\| [[U]], u~~ ~~\| {{IPA\|/u/}}~~ \|- ~~\| [[J]], j~~ ~~\| {{IPA\|/j/}}~~ ~~\| [[V]], v~~ ~~\| {{IPA\|/ʋ/}}~~ \|- ~~\| [[K]], k~~ ~~\| {{IPA\|/k/}}~~ ~~\| [[Z]], z~~ ~~\| {{IPA\|/z/}}~~ \|- ~~\| [[L]], l~~ ~~\| {{IPA\|/l/, /w/}}~~ ~~\| [[Ž]], ž~~ ~~\| {{IPA\|/ʒ/}}~~ \|- \|} Složena kratica (nastala od početnih slova riječi u nazivu) '''SFRJ''' izgovara se es-ef-er-je (čest je primjer krivog izgovora es-ef-er-jot; kako se zapravo kratica bivše države izgovara na njemačkom i poljskom jeziku). Kasnije je [[Ljudevit Gaj]] zbog kompromisne politike odustao od svoje abecede i slovopisnog rješenja za [[hrvatski jezik]] koje je najbolje ostvarivalo [[Pavao Vitezović\|Vitezovićev]] ideal (jedan [[grafem]] za jedan [[fonem]]) inspiriran hrvatskim [[glagoljica\|glagoljičkim]] pismom , te razvio [[Ilirska abeceda\|Ilirsku abecedu]], koja je bila temelj za današnju [[Hrvatska abeceda\|hrvatsku abecedu]]. ~~==[[Ilirski pokret\|Ilirska]] abeceda==~~ ~~{\| class="wikitable"~~ \|- ~~!Slovo~~ ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ ~~!Slovo~~ ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ \|- ~~\| [[A]], a~~ ~~\| {{IPA\|/a/}}~~ ~~\| [[L]], l~~ ~~\| {{IPA\|/l/, /w/}}~~ \|- ~~\| [[B]], b~~ ~~\| {{IPA\|/b/}}~~ ~~\| [[Lj]], lj~~ ~~\| {{IPA\|/ʎ/, /lj/, /j/}}~~ \|- ~~\| [[C]], c~~ ~~\| {{IPA\|/ts/}}~~ ~~\| [[M]], m~~ ~~\| {{IPA\|/m/}}~~ \|- ~~\| [[Č]], č~~ ~~\| {{IPA\|/tʃ/}}~~ ~~\| [[N]], n~~ ~~\| {{IPA\|/n/}}~~ \|- ~~\| [[Ć]], ć~~ ~~\| {{IPA\|/tʃ/, /tɕ/, /c/}}~~ ~~\| [[Nj]], nj~~ ~~\| {{IPA\|/ɲ/, /nj/, /j/}}~~ \|- ~~\| [[D]], d~~ ~~\| {{IPA\|/d/}}~~ ~~\| [[O]], o~~ ~~\| {{IPA\|/ɔ/, /o/}}~~ \|- ~~\| [[Dj]], dj~~ ~~\| {{IPA\|/dʒ/, /dʑ/, /dj/, /ɟ/, /j/}}~~ ~~\| [[P]], p~~ ~~\| {{IPA\|/p/}}~~ \|- ~~\| [[E]], e~~ ~~\| {{IPA\|/ɛ/, /e/, /ə/}}~~ ~~\| [[R]], r~~ ~~\| {{IPA\|/r/}}~~ \|- ~~\| [[Ě]], ě~~ ~~\| {{IPA\|/jeː/, /je/, /iː/, /i/, /ɛː/, /ɛ/, /eː/, /e/, /jɛː/, /jɛ/, /ə/, /ije/...}}~~ ~~\| [[S]], s~~ ~~\| {{IPA\|/s/}}~~ \|- ~~\| [[F]], f~~ ~~\| {{IPA\|/f/}}~~ ~~\| [[Š]], š~~ ~~\| {{IPA\|/ʃ/}}~~ \|- ~~\| [[G]], g~~ ~~\| {{IPA\|/g/}}~~ ~~\| [[T]], t~~ ~~\| {{IPA\|/t/}}~~ \|- ~~\| [[Gj]], gj~~ ~~\| {{IPA\|/dʒ/, /dʑ/, /g/}}~~ ~~\| [[Tj]], tj~~ ~~\| {{IPA\|/tʃ/, /tɕ/, /c/, /tj/}}~~ \|- ~~\| [[H]], h~~ ~~\| {{IPA\|/x/}}~~ ~~\| [[U]], u~~ ~~\| {{IPA\|/u/}}~~ \|- ~~\| [[I]], i~~ ~~\| {{IPA\|/i/}}~~ ~~\| [[V]], v~~ ~~\| {{IPA\|/ʋ/, /w/}}~~ \|- ~~\| [[J]], j~~ ~~\| {{IPA\|/j/}}~~ ~~\| [[Z]], z~~ ~~\| {{IPA\|/z/}}~~ \|- ~~\| [[K]], k~~ ~~\| {{IPA\|/k/}}~~ ~~\| [[Ž]], ž~~ ~~\| {{IPA\|/ʒ/}}~~ \|- \|} Kasnije je [[Ljudevit Gaj\|Gajeva]] ilirska abeceda, koja je bila namijenjena subjektivnom izgovoru svih narječja govornog područja [[ilirija\|Ilirije]] ([[južni Slaveni]]), izmjenjena [[Bečki književni dogovor\|Bečkim književnim dogovorom]] na individualni nivo svakog narječja, i tako zauvijek udaljena od [[ilirski pokret\|ilirskog]] jedinstva svih [[južni Slaveni\|jugoslavenskih naroda]], kojim je stvorena današnja latinična abeceda [[hrvatski jezik\|hrvatskog]], [[srpski jezik\|srpskog]], [[slovenski jezik\|slovenskog]], [[bošnjački jezik\|bošnjačkog]] i [[crnogorski jezik\|crnogorskog]] jezika. U hrvatskoj pod kraj 19. stoljeća u korištenju je bila [[Bogoslav Šulek\|Šulekova]] abeceda, koja je zamijenjena nakon madžarske diktature [[Khuen Hedervary\|Khuena Hedervarya]] [[1892.]] godine, prihvaćenom od strane [[Vuk Karadžić\|vukovaca]] [[Ljudevit Gaj\|Gaj]] - [[Đuro Daničić\|Daničić]] abecedom, koja je bila u uborabi u [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevini Jugoslaviji]]. ~~==[[Bogoslav Šulek\|Šulekova]] abeceda==~~ ~~{\| class="wikitable"~~ \|- ~~!Slovo~~ ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ ~~!Slovo~~ ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ \|- ~~\| [[A]], a~~ ~~\| {{IPA\|/a/}}~~ ~~\| [[L]], l~~ ~~\| {{IPA\|/l/}}~~ \|- ~~\| [[B]], b~~ ~~\| {{IPA\|/b/}}~~ ~~\| [[Lj]], lj~~ ~~\| {{IPA\|/ʎ/}}~~ \|- ~~\| [[C]], c~~ ~~\| {{IPA\|/ts/}}~~ ~~\| [[M]], m~~ ~~\| {{IPA\|/m/}}~~ \|- ~~\| [[Č]], č~~ ~~\| {{IPA\|/tʃ/}}~~ ~~\| [[N]], n~~ ~~\| {{IPA\|/n/}}~~ \|- ~~\| [[Ć]], ć~~ ~~\| {{IPA\|/tʃ/, /tɕ/}}~~ ~~\| [[Nj]], nj~~ ~~\| {{IPA\|/ɲ/}}~~ \|- ~~\| [[D]], d~~ ~~\| {{IPA\|/d/}}~~ ~~\| [[O]], o~~ ~~\| {{IPA\|/o/}}~~ \|- ~~\| [[Dj]], dj~~ ~~\| {{IPA\|/dʒ/, /dʑ/}}~~ ~~\| [[P]], p~~ ~~\| {{IPA\|/p/}}~~ \|- ~~\| [[E]], e~~ ~~\| {{IPA\|/e/}}~~ ~~\| [[R]], r~~ ~~\| {{IPA\|/r/}}~~ \|- ~~\| [[F]], f~~ ~~\| {{IPA\|/f/}}~~ ~~\| [[S]], s~~ ~~\| {{IPA\|/s/}}~~ \|- ~~\| [[G]], g~~ ~~\| {{IPA\|/g/}}~~ ~~\| [[Š]], š~~ ~~\| {{IPA\|/ʃ/}}~~ \|- ~~\| [[Gj]], gj~~ ~~\| {{IPA\|/dʒ/, /dʑ/}}~~ ~~\| [[T]], t~~ ~~\| {{IPA\|/t/}}~~ \|- ~~\| [[H]], h~~ ~~\| {{IPA\|/x/}}~~ ~~\| [[U]], u~~ ~~\| {{IPA\|/u/}}~~ \|- ~~\| [[I]], i~~ ~~\| {{IPA\|/i/}}~~ ~~\| [[V]], v~~ ~~\| {{IPA\|/ʋ/}}~~ \|- ~~\| [[Ie]], ie~~ ~~\| {{IPA\|/jeː/}}~~ ~~\| [[Z]], z~~ ~~\| {{IPA\|/z/}}~~ \|- ~~\| [[J]], j~~ ~~\| {{IPA\|/j/}}~~ ~~\| [[Ž]], ž~~ ~~\| {{IPA\|/ʒ/}}~~ \|- ~~\| [[K]], k~~ ~~\| {{IPA\|/k/}}~~ \|- \|} ~~Kasnije tijekom razdoblja od [[1942.]] do [[1945.]] u [[NDH]] koristila se abeceda, jezik i [[korienski pravopis]] po uzoru na [[Bogoslav Šulek\|Bogoslava Šuleka]].~~ ~~==[[Ljudevit Gaj\|Gaj]] - [[Bogoslav Šulek\|Šulek]] - [[Đuro Daničić\|Daničić]] abeceda (korištena u [[NDH]])==~~ ~~{\| class="wikitable"~~ \|- ~~!Slovo~~ ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ ~~!Slovo~~ ~~! [[International Phonetic Alphabet\|IPA]]~~ \|- ~~\| [[A]], a~~ ~~\| {{IPA\|/a/}}~~ ~~\| [[L]], l~~ ~~\| {{IPA\|/l/}}~~ \|- ~~\| [[B]], b~~ ~~\| {{IPA\|/b/}}~~ ~~\| [[Lj]], lj~~ ~~\| {{IPA\|/ʎ/}}~~ \|- ~~\| [[C]], c~~ ~~\| {{IPA\|/ts/}}~~ ~~\| [[M]], m~~ ~~\| {{IPA\|/m/}}~~ \|- ~~\| [[Č]], č~~ ~~\| {{IPA\|/tʃ/}}~~ ~~\| [[N]], n~~ ~~\| {{IPA\|/n/}}~~ \|- ~~\| [[Ć]], ć~~ ~~\| {{IPA\|/tɕ/}}~~ ~~\| [[Nj]], nj~~ ~~\| {{IPA\|/ɲ/}}~~ \|- ~~\| [[D]], d~~ ~~\| {{IPA\|/d/}}~~ ~~\| [[O]], o~~ ~~\| {{IPA\|/o/}}~~ \|- ~~\| [[Dž]], dž~~ ~~\| {{IPA\|/dʒ/}}~~ ~~\| [[P]], p~~ ~~\| {{IPA\|/p/}}~~ \|- ~~\| [[Đ]], đ~~ ~~\| {{IPA\|/dʑ/}}~~ ~~\| [[R]], r~~ ~~\| {{IPA\|/r/}}~~ \|- ~~\| [[E]], e~~ ~~\| {{IPA\|/e/}}~~ ~~\| [[S]], s~~ ~~\| {{IPA\|/s/}}~~ \|- ~~\| [[F]], f~~ ~~\| {{IPA\|/f/}}~~ ~~\| [[Š]], š~~ ~~\| {{IPA\|/ʃ/}}~~ \|- ~~\| [[G]], g~~ ~~\| {{IPA\|/g/}}~~ ~~\| [[T]], t~~ ~~\| {{IPA\|/t/}}~~ \|- ~~\| [[H]], h~~ ~~\| {{IPA\|/x/}}~~ ~~\| [[U]], u~~ ~~\| {{IPA\|/u/}}~~ \|- ~~\| [[I]], i~~ ~~\| {{IPA\|/i/}}~~ ~~\| [[V]], v~~ ~~\| {{IPA\|/ʋ/}}~~ \|- ~~\| [[Ie]], ie~~ ~~\| {{IPA\|/jeː/}}~~ ~~\| [[Z]], z~~ ~~\| {{IPA\|/z/}}~~ \|- ~~\| [[J]], j~~ ~~\| {{IPA\|/j/}}~~ ~~\| [[Ž]], ž~~ ~~\| {{IPA\|/ʒ/}}~~ \|- ~~\| [[K]], k~~ ~~\| {{IPA\|/k/}}~~ \|- \|} ~~Nakon raspada [[NDH]] te osnivanjem [[SFRJ\|Jugoslavije]] na snagu stupa [[Ljudevit Gaj\|Gaj]] - [[Đuro Daničić\|Daničić]] abeceda, koja je u uporabi ostala sve do danas.~~ ~~Tek u novije vrijeme vode se rasprave o točnosti i praktičnosti hrvatskog pravopisa i hrvatske abecede, među kojima se najviše ističu prijedlozi [[Ivo Škarić (jezikoslovac)\|Ive Škarića]].~~ == Izvori == ~~# Ljudevit Gaj ''Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa'', Budim, 1830.~~ ~~# Ljudevit Gaj ''Danica ilirska'', članak ''Prvopis'', Zagreb, 1836.~~ ~~# Adolf Bogoljub Klaić ''Koriensko pisanje'', Zagreb, 1942.~~ # Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, 1971. # Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, 1994. # Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, 2000. # [[Lada Badurina]], Ivan Marković, [[Krešimir Mićanović]], ''Hrvatski pravopis'', [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2007., ISBN 978-953-150-815-5 ~~== Vidi još ==~~ [[Hrvatski narodni preporod]] [[Hrvatski jezik]] [[Hrvatski pravopis]] [[Bečki književni dogovor]] [[Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa]] [[Korienski pravopis]] [[Ljudevit Gaj]] [[Vuk Karadžić]] [[Đuro Daničić]] [[Ilirski pokret]] [[Ilirska abeceda]] [[Ivo Škarić (jezikoslovac)\|Ivo Škarić]] [[Kategorija:Pravopis]]

Hrvatska abeceda: razlika između inačica