Ptice: razlika između inačica

[[Datoteka:Archaeopteryx bavarica Detail.jpg|desno|mini|220px|''[[Archaeopteryx]]'', najranija poznata ptica.]]

Ptice su u Linnéovoj sistematici kategorizirane kao razred Aves. [[Filogeneza|Kladistika]] njihov razred uvrštava u [[takson]] dinosaura Theropoda. Prema trenutnom konsenzusu, Aves i sestrinska skupina red [[Crocodylia]] zajedno čine zaostale članove taksona gmazova [[Archosauria]]. U kladistici se uobičajeno definiraju kao potomci najkasnijeg zajedničkog pretka današnjih ptica, ''Archaeopteryx litographica''. ''[[Archaeopteryx]]'' iz [[kimeridž]]akimeridžija, jednog od razdoblja kasne [[Jura (geološko razdoblje)|jure]] (prije oko 155 do 150 milijuna godina), po ovoj definiciji je najranija poznata ptica. Drugi ih definiraju tako da uključuju samo današnje ptičje skupine ne uzimajući u obzir [[Fosil|fosilne ostatke]],<ref>{{cite book |last= Gauthier |first=J|editor= Padian K |title= The Origin of Birds and the Evolution of Flight. Mem. California Acad. Sci 8|year=1986|isbn= |oclc= |doi= |id= |pages= 1-55|chapter= Saurischian Monophyly and the origin of birds}}</ref> dijelom kako bi se izbjegle nesigurnosti oko smještanja ''Archaeopteryxa'' u odnosu na životinje za koje se pretpostavlja da su dinosauri taksona Theropoda. [http://www.phylonames.org/forum/viewtopic.php?t=7]<!--Mayr et al 2005 "Dobro očuvan primjerak Archaeopteryxa sa značajkama teropoda + komentar + Mayrov komentar na komentar-->

Današnje ptice klasificiraju se u skupinu [[Neornithes]], za koje je poznato da su evoluirale krajem [[kreda (period)|krede]]. Dalje se dijele na [[Paleognathae]] i [[Neognathae]]. Skupina Paleognathae uključuje [[tinamuovke]] Srednje i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] kao i [[nojevke]]. Nojevke su krupne ptice koje ne lete i uključuju [[noj]]eve, kazuare, [[kiviji|kivije]] i [[emu]]e (iako neki znanstvenici sumnjaju da nojevke predstavljaju umjetnu grupaciju ptica koje su neovisno izgubile sposobnost letenja kroz niz nepovezanih [[evolucija (biologija)|evolucijskih]] tijekova). Prvo odstupanje od ostatka skupine Neognathes predstavlja nadred [[Galloanseri]] u kojemu su redovi [[patkarice|patkarica]] (Anseriformes; [[patke]], [[guske]] i [[labud]]ovi) i [[kokoškokoške|kokoški]]ki (Galliformes; [[fazanfazani]]i, [[tetrijeb]]i i srodnici). Evolucijsko razdvajanje od ostatka skupine Neognathes dogodilo se prije nestanka dinosaura, ali postoje različita mišljenja o tome je li se širenje preostalih vrsta skupine Neognathes dogodilo prije ili poslije toga.<ref name = "Ericson">Ericson PGP, Anderson CL, Britton T, Elzanowski A, Johansson US, Kallersjo M, Ohlson JI, Parsons TJ, Zuccon D, Mayr G (2006)"Diversification of Neoaves: integration of molecular sequence data and fossils" ''Biology Letters'' '''2'''(4): 543-547 </ref> Ovo neslaganje dijelom je prouzročeno odstupanjem između različitih dokaza, pri čemu molekularno određivanje starosti sugerira širenje u doba [[kreda (period)|krede]], dok fosilni ostaci podržavaju širenje u [[tercijar]]u. Pokušaji usklađivanja ovih dvaju dokaza pokazali su se kontroverznima.<ref name = "Ericson"/><ref>Brown J, Payn B, & Mindell D (2006) "Nuclear DNA does not reconcile 'rocks' and 'clocks' in Neoaves: a comment on Ericson ''et al.'' ''Biology Letters'' '''3''' 1-3</ref>

* [[Močvarice]] ili šljukarice (''Charadriiformes'') - galebovi, kokoškice i srodnici

Ptice se razmnožavaju na svih sedam kontinenata a najviša [[bioraznolikost]] im je u tropskim područjima; tome su razlog veća specijacija u [[tropi|tropskim]] regijama ili veća stopa izumiranja u područjima više zemljopisne širine.<ref>Weir J & Schulter D (2007) "The Latitudinal Gradient in Recent Speciation and Extinction Rates of Birds and Mammals" ''Science'' '''315'''(5818): 1574-1576</ref> Ptice su sposobne živjeti i hraniti se u većini kopnenih staništa, na jugu dosežući 440 kilometara u unutrašnjost [[Antarktika|Antarktike]], gdje se nalaze [[kolonija (biologija)|kolonije]] [[snježna burnica|snježnih burnica]] (''Pagodroma nivea'').<ref>Brooke, M. (2004). ''Albatrosses And Petrels Across The World'': Procellariidae. Oxford University Press, Oxford, UK ISBN 0-19-850125-0</ref> Nekoliko porodica ptica prilagodile su se životu na oceanu i u njemu: neke morske vrste ptica dolaze na obalu samo radi razmnožavanja<ref name = "Burger">Schreiber, Elizabeth A. & Burger, Joanne.(2001.) ''Biology of Marine Birds'', Boca Raton:CRC Press, ISBN 0-8493-9882-7</ref>, a zabilježeno je da su neke pingvinke ronile u dubine i do 300 metara.<ref>Sato K, Naito Y, Kato A, Niizuma Y, Watanuki Y, Charrassin JB, Bost CA, Handrich Y, Le Maho Y (2002) "Buoyancy and maximal diving depth in penguins: do they control inhaling air volume?" ''Journal of Experimental Biology'' '''205'''(9): 1189–1197</ref> Mnoge vrste ustanovile su kolonije za razmnožavanje u područjima u koja su ih doveli ljudi, ponekad namjerno, kao što je [[kineskiobični fazan]] (''P.Phasianus c.colchicus torquatus'') iz Kine koji je po svijetu umjetno raširen kao lovna ptica.<ref>D. A. Hill, P. Robertson (1988). ''The pheasant: ecology, management, and conservation'' BSP Prof. Books, Oxford, UK.</ref> Druge su ljudi proširili nenamjerno kao npr. [[kaluđerica|kaluđerice]] <!--Kubura, prije nego ispraviš, i kod nas se tako zovu. Provjeri kod uzgajivača i prirodoslovaca.--> (''Myiopsitta monachus''), papige koje su bijegom iz zatočeništva ustanovile kolonije oko većih sjevernoameričkih gradova.<ref>Spreyer, M. F., and E. H. Bucher. (1998). Monk Parakeet ("Myiopsitta monachus"). In ''The Birds of North America, No. 322'' (A. Poole and F. Gill, eds.). The Birds of North America, Inc., Philadelphia, PA.</ref><br /> Slična pojava zabilježena je i u odnosno oko velikih europskih gradova.

[[Datoteka:Birdmorphology.svg|mini|300px|'''Vanjska anatomija tipične ptice''': '''1'''. [[kljun]], '''2''' .glava, '''3'''. [[oko|dužica]], '''4'''. zjenica, '''5'''. ogrtač, '''6'''. malo krilno pokrovno [[perje]], '''7'''. rame, '''8'''. veliko krilno pokrovno perje, '''9'''. letna krila II. reda, '''10'''. stražnjica, '''11'''. letna krila I. reda, '''12'''. [[anus]], '''13'''. bedro, '''14'''. zglob goljenice i gležnja, '''15'''. gležanj, '''16'''. stopala, '''17'''. goljenična kost, '''18'''. trbuh, '''19'''. bokovi, '''20'''. prsa, '''21'''. grlo, '''22'''. [[krijesta]]braduša]]

[[Datoteka:African Scops owl.jpg|mini|lijevo|200px|Perje afričkeafričkog sovećuka ''Otus senegalensis'' omogućuje joj kamuflažu]]Najuočljivija karakteristika koja ptice ističe među ostalim živim bićima je pokrivenost [[perje]]m. Perje je epidermalni izrast pričvršćen za kožu koji ima nekoliko funkcija: pomaže u održavanju tjelesne topline štiteći pticu od hladnog vremena i vode, neophodno je za letenje, a također služi za davanje signala, kamuflažu i pokazivanje. Postoji nekoliko tipova perja od kojih svaki ima posebnu zadaću. Perje zahtijeva održavanje i ptice ga svojim kljunovima svakodnevno čiste i uređuju, uklanjajući strana tjelešca i nanoseći sloj voštane izlučevine iz specijalizirane žlijezde koji pomaže u održanju savitljivosti, a također ima i ulogu zaštite protiv mikroba, čime se zaustavljaju [[bakterije]] koje uzrokuju raspadanje perja.<ref>Shawkey, M., Pillai, S., Hill, G., (2003) "Chemical warfare? Effects of uropygial oil on feather-degrading bacteria". ''Journal of Avian Biology'' '''34'''(4): 345-349.</ref> Taj proces može biti potpomognut i trljanjem perja tijelima [[Insekti|insekata]] koji luče [[Mravlja kiselina|mravlju kiselinu]], što je vrlo čest način kojim ptice uklanjaju [[parazit]]e iz perja.<ref>Ehrlich, P.R.; Dobkin, D.S.; Wheye, D. (1986) "The Adaptive Significance of Anting" ''Auk'' '''103'''(4): 835 [http://elibrary.unm.edu/sora/Auk/v103n04/p0835-p0835.pdf]</ref> Perje se redovito mitari.

Razne strategije hranidbe koriste sve ptice. Sakupljanje insekata, [[Beskralježnjaci|beskralježnjaka]], voća i sjemenja zajednička je svim ptičjim vrstama. Naglo slijetanje sa grana drveća i hvatanje kukaca način je prehrane mnogim pjevicama. Biljnim nektarom hrane se [[kolibri]]ji (porodica ''Trochilidae''),<ref>Roberts, W. Mark (1995) "Hummingbird licking behavior and the energetics of nectar feeding" ''Auk'' '''112 No. 2'''456-463 </ref> [[loriLoriji (papige)|loriji]]ji (podporodica ''Loriinae''), [[medosasi]] (porodica ''Nectariniidae''),<ref>Gill,Frank B. and Wolf, Larry L. (1979) "Nectar loss by Golden-winged Sunbirds to competitors" ''Auk'' '''96'''(3): 448-461</ref> [[medojedi]] (porodica ''Meliphagidae'') i neke druge pjevice imaju prilagođene dugačke četkaste jezike, i u mnogim slučajevima kljunove koji pristaju u suprilagođeno [[cvijeće]].<ref> Paton,D.C. and B.G. Collins (1989) "Bills and tongues of nectar-feeding birds:A review of morphology,function, and performance, with intercontinental comparisons" ''Aust. J. Ecol.'' '''14''' 473-506</ref>

Lov zračnim poniranjem karakterističan je za [[Sokolovke|sokole]] i [[Jastrebovi|jastrebe]], a sličnu strategiju u vodi imaju [[plijenori]], patke potporodice ''[[Aythyinae]]'', te [[pingvini]]. Ronjenjem love [[blune]], [[vodomari]] i [[čigre]]. Tri vrste iz roda ''[[Pachyptila]]'', [[plamenci]] i neke patke kljunovima filtriraju vodu i blato, tako nalazeći hranu.<ref>Cherel, Y., Bocher, P., De Broyer, C., Hobson, K.A., (2002) "Food and feeding ecology of the sympatric thin-billed ''Pachyptila belcheri'' and Antarctic ''P. desolata'' prions at Iles Kerguelen, Southern Indian Ocean" ''Marine Ecology Progress Series'' '''228''': 263–281 [http://www.cephdev.utmb.edu/refdb/pdf/7926.pdf]</ref> <ref>Jenkin P (1957) "The Filter-Feeding and Food of Flamingoes (Phoenicopteri)" ''Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences'' '''240'''(674)401-493</ref> Guske i patke plivalice prvenstveno se hrane ispašom. Neke vrste su i kleptoparaziti, te kradu hranu od ostalih životinja, kao npr. fregate, [[galeb]]ovi,<ref>Miyazaki, Masamine (1996) "Vegetation cover,kleptoparasitism by diurnal gulls and timing of arrival of nocturnal Rhinocereros Auklets" ''Auk'' '''113 No.3''' 698-702</ref> i pomornici <ref> Belisle, Mark and Giroux,Jean-Francois (1995) "Predation and kleptoparasitism by migrating Parasitic Jaegers" ''Condor'' '''97 No. 3'''</ref>. Kleptoparazitizam ne igra bitnu ulogu u ishrani ijedne ptičje vrste, nego je dodatak lovu. Istraživanje o prehrani vrste smeđokrili brzan (''Fregata minor'') koja krade od vrste bluna ''Sula dactylatra'' pokazalo je da na taj način mogu najviše pribaviti 40% hrane koja im je potrebna, te da u prosjeku uspijevaju pribaviti samo 5%.<ref>Vickery, J & Brooke, M. (1994) "The Kleptoparasitic Interactions between Great Frigatebirds and Masked Boobies on Henderson Island, South Pacific " ''Condor'' '''96''': 331-340 </ref> Na kraju, neke ptice hrane se strvinom, kao npr. galebovi i strvinari, a neke su spretne u mnogo načina pribavljanja hrane i nazivaju se ptice generalisti,<ref>Sakai, Howard F.,Ralph, C. John and Jenkins, C.D. (1986) "Foraging ecology of the Hawaiian Crow, an endangered generalist" ''Condor'' '''88 No. 2''' 211-219 </ref> dok su druge specijalisti, baveći se uglavnom samo jednim načinom prehrane.

Ptice također pokazuju i druge tipove selidbe. Neke vrste polaze na kraća putovanja samo koliko je potrebno za izbjegavanje lošeg vremena ili radi hrane. To uključuje iruptivne vrste (ptice koje su nekih godina uobičajene, a drugih sasvim odsutne). Ovaj tip migracije najčešće se veže uz dostupnost hrane na određenom području.<ref>Wilson, Jr., W. Herbert (1999) "Bird feeding and irruptions of northern finches:are migrations short stopped?" ''North America Bird Bander'' '''Vol 24, No.4''':113-121 </ref> Polarne sove i [[kugara]] (''Bombycilla garrulus'') poduzimaju takve migracije. Visinska selidba je također oblik kraće migracije. Djelomična migracija može biti i najvažniji način selidbenog ponašanja u ptica. Tako je u Australiji otkriveno kako djelomično seli 44% ptica nepjevica i 32% pjevica.<ref>Chan K (2001) "Partial migration in Australian landbirds: a review" ''Emu'' '''101''' (4): 281-292</ref> Pri visinskoj selidbi ptice prelaze sa viših nadmorskih visina na niže, ili obratno, kada vremenski uvjeti prestanu biti optimalni. Najčešće ju pokreću temperaturne promjene i nakon smanjenja dostupne količine hrane na staništu. <ref>Rabenold, Kerry N. and Rabenold, Patricia Parker,(1985) "Variation in Altitudinal Migration, Winter Segregation, and Site Tenacity in two subspecies of Dark-eyed Juncos in the southern Appalachians" ''Auk'' '''102 No. 4''': 805-819.</ref> Neke vrste mogu biti nomadske, bez stalnog teritorija, i kretati se ovisno o vremenskim prilikama i dostupnosti hrane. Vrste porodice papiga su velikom većinom niti selice, niti stanarice, nego su ili disperzivne, iruptivne, nomadske ili pak sele kratko i neregularno.<ref>Collar N (1997) "Family Psittacidae (Parrots)" in ''Handbook of the Birds of the World. Volume 4; Sandgrouse to Cuckoos'' (eds del Hoyo J, Elliott A, Sargatal J) Lynx Edicions:Barcelona. ISBN 84-87334-22-9</ref>

Sposobnost ptica da se vrate na točna mjesta nakon prelaženja ogromnih udaljenosti poznato je već neko vrijeme. U pokusu provedenom 1950-ih, mali zovoj (''Puffinus puffinus'') pušten iz [[Boston]]a u [[Massachussets]]u ([[SAD]]) vratio se u svoju koloniju u Skomeru u [[Wales]]u unutar 13 dana, prelazeći pritom udaljenost od 5,150 km.<ref> Matthews, G.V.T., (1953) "Navigation in the Manx Shearwater" ''Journal of Experimental Biology'' '''30'''(3): 370-396 [http://jeb.biologists.org/cgi/reprint/30/3/370]</ref> Ptice za [[Navigacija|navigaciju]] koriste raznovrsne metode. Vrste koje sele danju za [[Orijentacija|orijentaciju]] koriste [[sunce]], a noću [[zvijezde]]. Ptice koje koriste sunce tijekom dana prilagođuju njegovo pomicanje na horizontu uspomoć svog [[Biološki sat|biološkog sata]].<ref name = "Gill"/> Orijentacija zvjezdanim kompasom ovisi o položaju nekoliko zviježđa koje okružuje [[Zvijezda Sjevernjača|Sjevernjaču]]. <ref>Mouritsen H, Larsen O (2001) "Migrating songbirds tested in computer-controlled Emlen funnels use stellar cues for a time-independent compass" ''The Journal of Experimental Biology'' '''204'''(8) 3855-3865</ref> Nekim vrstama također pomaže sposobnost osjećanja Zemljinog [[GeomagnetskoZemljino magnetno polje|geomagnetskog polja]] kroz posebno prilagođene osjetljive fotoreceptore.<ref>Deutschlander M, Phillips J, Borland S (1999) "The case for light-dependent magnetic orientation in animals" ''Journal of Experimental Biology'' '''202'''(8): 891-908</ref>

Uz vizualnu komunikaciju, ptice su poznate po slušnim sposobnostima. Zov, a u nekih vrsta i pjevanje, glavni su način na koji ptice komuniciraju zvukom; iako neke koriste i mehaničke zvukove kao što su puhanje zraka kroz perje (kao što čine pticešljuke roda ''[[Coenocorypha]]'' s Novog Zelanda),<ref name = "Miskelly">Miskelly, C. M. (1987): The identity of the hakawai. ''Notornis'' '''34'''(2): 95-116. [http://www.notornis.org.nz/free_issues/Notornis_34-1987/Notornis_34_2.pdf PDF fulltext]</ref>, teritorijalno bubnjanje [[Djetlovke|djetlića]]. Ptičji zov i pjesme mogu biti vrlo kompleksni; zvukove proizvodi siringa čije obje strane rade neovisno, što može proizvesti dvije pjesme odjednom.

Sve ptice liježu amniotska jaja<ref>{{cite web|title = Education - Senior 1|publisher = Manitoba Fisheries Sustainable Development|url = http://ww1.transparency.org/cpi/2005/cpi2005_infocus.html#cpi|accessdate = 2006-10-09}}</ref> s tvrdim ljuskama načinjenim najviše od [[kalcij karbonat]]a. Boju jaja određuje nekoliko čimbenika: jaja vrsta koje se gnijezde u rupama ili ih pokrivaju zemljom najčešće su blijeda ili bijela, dok su jaja vrsta koje ih ostavljaju na otvorenom, kao vrste iz reda šljukarice ''[[Charadriiformes]]'', bojom prilagođena okolišu radi kamuflaže. No ta pravila ne vrijede za sve ptice: jaja leganja leže na tlu, a kamuflažu im pruža pričje perje. Vrste koje su česte žrtve parazitizma u leglu imaju jaja drugačijih boja kako bi imale veći izgled u uočavanju kukavičjeg jaja, dok jaja ženke kukavica trebaju bojom biti slične jajima domaćina kojemu ga podmeću.<ref> Booker L & Booker M (1991) "Why Are Cuckoos Host Specific?" ''Oikos'' '''57'''(3): 301-309</ref>

Jaja se obično liježu u gnijezdo koje može biti vrlo složeno izgrađena, kao npr. ona koja prave pletilje i ptice roda ''Psarocolius'', ili vrlo primitivne kao gnijezda albatrosa koja nisu ništa drugo nego ogrebotina na tlu. Neke vrste ne prave gnijezda. Npr. vrsta tankokljuna njorka (''Uria aalge'') polažu jaja na golom kamenu, a [[carski pingvin]] jaje drži između tijela i nogu. To je pogotovo često kod vrsta čiji ptići su potrkušci. No većina ptičjih vrsta gradi složena gnijezda koje mogu biti u obliku šalica, kupola, tanjura, brežuljaka ili nasipa.<ref>Hansell M (2000) ''Bird Nests and Construction Behaviour''. University of Cambridge Press ISBN 0-521-46038-7</ref> Većina gnijezda sagrađena su u skrovitim mjestima i skrivena radi smanjenja opasnosti od grabežljivaca. Otvorena gnijezda obično grade veće ptice koje su ih sposobne braniti ili ptice koje se gnijezde u kolonijama. Gnijezda su većinom građena od biljnih tvari. Neke vrste biraju specifičnu građu kao što je stolisnik jer on sadrži kemijske tvari koje smanjuju učestalost parazita kao što su grinje, što pospješuje preživljavanje ptića.<ref>Lafuma L, Lambrechts M & Raymond M (2001) "Aromatic plants in bird nests as a protection against blood-sucking flying insects?" ''Behavioural Processes'' '''56'''(2) 113-120</ref> Gnijezda su obično obrubljena perjem radi boljeg održavanja topline.

[[Datoteka:Reed warbler cuckoo.jpg|mini|150px|Ovaj trstenjak mlakarcvrkutić (''Acrocephalus scirpaceus'') odgaja parazita, ptića obične [[kukavica|kukavice]] (''Cuculus canorus'')]]

Iako i neki kukci i ribe parazitiraju legla, najveći broj takvih parazita su ptice. To su ptice koje polažu jaja u gnijezdima drugih ptica. Ta jaja vrste domaćini često prihvaćaju i o njima se brinu, često i na račun vlastitog legla. Postoje dvije vrste parazita legla: prisiljeni paraziti koji nisu sposobni podizati vlastito potomstvo moraju polagati jaja u gnijezdima drugih vrsta i neprisiljeni paraziti, koji su sposobni podizati vlastito potomstvo, ali jaja polažu u gnijezdima drugih jedinki iste vrste kako bi povećali rezultat razmnožavanja. Najpoznatiji prisiljeni parazit legla je [[kukavica]], iako od stotinjak vrsta kukavica, samo su četiri prisiljeni paraziti legla.<ref>Davies, N. (2000) ''Cuckoos, Cowbirds and other Cheats''. T &A D Poyser:London ISBN 0-85661-135-2</ref> Neki paraziti su prilagođeni tako da se njihova jaja izliježu prije jaja svojih domaćina koje ptić-parazit izgurne iz gnijezda, čime se osigurava da njima pripadne sva hrana donešena u gnijezdo.

Ptice su vrlo vidljive i uobičajene životinje i ljudi s njima imaju dug odnos. U nekim slučajevima, taj odnos je ''mutualističan'' (uzajamno koristan), kao u primjeru suradničkog odnosa između pticea porodice medovođa (''Indicatoridae'') koje ljudima urođeničkih plemena pomažu u nalaženju meda, ili ''komensalističan'' (jedna strana ima korist, a druga niti korist, niti štetu), kao u slučaju brojnih vrsta koje imaju neizravnu korist od ljudskih djelatnosti. Na primjer, obični golub ili [[golub pećinar]] vrlo je raširen u urbanim područjima širom svijeta. No ljudski utjecaj može biti i škodljiv do te mjere da određenim ptičjim vrstama prijeti izumiranje zbog ljudskih aktivnosti.

Ptice također imaju mnogo važnih utjecaja na ljude. Često su one prijenosnici bolesti kao što su [[psitakoza]], [[salmoneloza]], [[Campylobacter|kampilobakterioza]], mikobakterioza (ptičja [[tuberkuloza]]), [[ptičja gripa]], gvardijaza, i kriptosporidioza. U poljoprivredi i industriji također mogu biti bitan štetnik,<ref>Dolbeer, R (1990) " Ornithology and integrated pest management: Red-winged blackbirds Agleaius phoeniceus and corn." ''Ibis'' '''132'''(2): 309-322</ref> kao i iznimno važan izvor hrane i zarade.

Ptice su ljudima važan izvor hrane. Vrsta koja se najčešće uzgaja u proizvodnji mesa je [[domaća kokoš]], te njena jaja, iako su guske, fazani, purice i patke vrlo često uzgajaju u istu svrhu. Takve ptice koje se uzgajaju kao hrana zovu se skupnim imenom perad. Lov je također važna metoda pribavljanja hrane, što je u prošlosti dovelo i do izumiranja nekoliko ptičjih vrsta. No suvremeni lov daje potrebnu pozornost u izlovu životinjskih vrsta radi sprječavanja opasnog smanjivanja njihove brojnosti.

[[Datoteka:FishingCormorants.jpg|mini|Ribari u jugoistočnoj Aziji u ribolovu koriste [[vranac|kormorane]].]]

I druge ptice ljudi već dugo koriste za ispunjavanje nekih zadataka. Sokoli se još koriste u lovu, dok kormorane koriste ribari. Pilići i golubovi omiljeni su u pokusima i često se koriste u istraživanjima u biologiji i komparativnoj psihologiji. Ptice su među najproučavanijim skupinama svih životinjskih grupa. Znanost koja se bavi proučavanjem ptica zove se [[ornitologija]]. Stotine akademskih časopisa i tisuće znanstvenika posvećeno je istraživanju ptica, dok se amaterski promatrači ptica broje u milijunima.

[[Datoteka:Blue male budgie.jpg|mini|lijevo|150px|Papiga [[tigrica]] plave boje, pripitomljena ptičja vrsta koja je popularan kućni ljubimac]]

Percepcija pojedinih ptica razlikuje se od kulture do kulture. U nekim dijelovima [[Afrika|Afrike]], smatra se da sove donose nesreću, u velikom dijelu [[Europa|Europe]] smatraju se mudrim pticama; u drevnom [[Stari Egipat|Egiptu]] ptičju vrstu [[pupavac|pupavca]] (''Upupa epops'') smatralo se svetom pticom, u [[Perzija|Perziji]] simbolom kreposti, u većini Europe lopovima, a u [[Skandinavija|Skandinaviji]] vjesnicima rata.<ref>Dupree N (1974) "An Interpretation of the Role of the Hoopoe in Afghan Folklore and Magic" ''Folklore'' '''85'''(3): 173-193.</ref>

Slika:Captive_Red-tailed_Hawk_at_Bacara.jpg|U raširenim krilima ovog afričkogameričkog jastreba jasno se razabiru vrste krilnog perja.

Slika:Dodo 1.JPG|[[Dodo]] je omiljeni primjer izumrlih vrsta uopće.