Juti: razlika između inačica

[[Slika:Ouray.jpg|thumb|Poglavica Ouray, Southern Utes.]] '''Ute''' (Noochew).- /="''land of the sun''"/ Pleme ili skupina više bandi [[Shoshonean]] Indijanaca, porodica [[Uto-Aztecan]], nastanih u ranom 19. stoljeću u središnjem i zapadnom [[Colorado|Coloradu]] i istočnom [[Utah]]u. Juti bijahu ratoborni i opasni nomadski ratnici, koji su se introdukcijom konja raširili unutar Novog Meksika i [[Arizona|Arizone]], uništivši usput koji indijanski pueblo. Kada su jednom Juti otkrili da Španjolci koriste crne robove za borbu protiv Indijanaca, počeli su svoje ratne zarobljenike prodavati u Novom Meksiku, tada naseljenom [[Španjolci]]ma. Rane [[1855]] Juti se bace i na španjolska naselja, napadajući ih u Coloradu u dolini ''San Luis Valley''a. Juti su u neprijateljstvu i sa Navahima, pa se bore na strani [[Kit Carson]]a tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], protiv omrznutih [[Navaho|Navaha]]. Na rezervat u Coloradu smješteni su [[1868]], ali ni tu neće stati nevolje. Juti su lovci, [[nomadi]] i pljačkaši, a američka ih vlada želi pretvoriti u miroljubive poljodjelce. U tu svrhu šalju [[1878]], na rezervat White River Ute, [[Nathan Meeker|Nathana Meekera]], imenujući ga indijanskim agentom. Ovaj čovjek rođen [[1817]] u [[Euclid]]u, [[Ohio]], bavio se za života svakakvim poslovima, pa i kao učitelj i novinar. Njega angažira [[Horace Greeley]] iz [[New York Herald]]a da piše o agrikulturi. Postojala je nada da će Meeker uspjeti Jute naučiti agrarnim poslovima. Već sljedeće [[1879]], u mjesecu rujnu, dolazi do nezadovoljstva među grupom Juta, pa Meeker u pomoć poziva vojsku. Dvadeset-devetog istog mjeseca poglavica [[Chief Douglas]] sa grupom ratnika ubio je Meekera i sedam članova agencije. Ovaj pokolj povjesničari su nazvali '[[Meeker Massacre]]'. Ugovorom iz [[1880]]., zbog nalaska minerala na rezervatu, Juti su preseljeni na lokacije koje nisu bile toliko interesantne za bijelog naseljenika. Danas oni žive na rezervatima u Utahu i Coloradu, a [[1990]]. bilo ih je 7,500.

Kontakti sa Jutima započinju 1598 trgovinom sa Španjolcima a 1640. Mouache i Capote, njihove južne bande dokopale su se i španjolskih konja. Konj će omogućiti ovom narodu da se organiziraju u velike lutajuće bande. Konjima su se Juti opskrbili do 1670. a te se godine sa Španjolcima potpisuje i prvi mirovni ugovor. U drugoj polovici 18. stoljeća od [[1760]] do 1779[[1770]] Španjolci dobivaju dozvolu Juta da mogu trgovati u području rijeke Gunnison , a 1776 kroz njihov teritorij prolazi i ekspedicija Domingueza i Escalantea. Pojava američkih trapera [[1811 ]]. u zemlji Juta dovodi do čarki. Godine 1819 Adams-Otisovim ugovorom duž gornjeg Arkansasa stvorena je američko-španjolska granica. Do sredine 19 stoljeća Amerikanci će postati veoma aktivni na teritoriju Juta. Već [[1821]] [[Meksiko]] proglašava nezavisnost od Španjolske a iste godine i William Bucknell pušta u promet ''Santa Fe Trail''. Izgradit će se utvrde Uncompahgre na Gunnison Riveru (Robidoux, 1828) i Bent’s Fort na Arkansas Riveru, pa zatim I naselje Fort Pueblo (1842). Jutima ne odgovara ovakav priliv bijelog stanovništva, I smetnja su im za lov, godine [[1844]]. oni uništavaju tvrđavu Fort Uncompahgre podignutu 1828 u srcu njihovog teritorija. Nakon razaranje ove tvrđave 1849. godine potpisuje se prvi ugovor sa Indijancima u Abiquiu u Novom Meksiku. Prema njemu Juti će dobiti godišnje $5000, a zauzvrat moraju priznati autoritet SAD-a I čuvati mir. Tokom pedesetih godina 19. stoljeća Amerikanci počinju preuzimati kontrolu u zemlji Juta. Već 1850 u Taosu je utemeljena prva agencija za Jute ,a dvije godine kasnije (1852) podignut je vojni garnizon Fort Massachusetts u dolini San Luis za kontrolu nad Jutima i tobožnjom zaštitom. Juti izgleda ne misle da im je potrebna zaštita pa 1854 napadaju i razaraju Fort Pueblo.