Inačica od 7. veljače 2013. u 18:27 uredi TjBot (razgovor \| doprinosi) 9.415 edits m r2.7.2) (robot Dodaje: tl:Arthur Schopenhauer ← Starija izmjena		Inačica od 14. veljače 2013. u 01:42 uredi ukloni ovu izmjenu 31.147.126.221 (razgovor) →‎Životopis Novija izmjena →
Redak 8: Nakon smrti oca, [[1805]]. godine preselio se u [[Weimar]], gdje ga je majka, spisateljica, uvela u književne krugove u kojima su se kretali i [[Christoph Martin Wieland\|Wieland]] i [[Johann Wolfgang von Goethe\|Goethe]]. No kako Schopenhauer nije cijenio ni mondeni život, ni majčino ponašanje, koje je smatrao nemoralnim, u weimarskom je periodu vodio samotan život, posvećujući se proučavanju grčkih i rimskih klasika, ali i [[Indijska filozofija\|indijske filozofije]].<br> Godine [[1809]]. na sveučilištu u [[Göttingen]]u slušao je predavanja [[skepticizam\|skeptika]] [[Gottlob Ernst Schulze\|Gottloba Ernsta Schulzea]], a na [[Berlin\|berlinskom]] je sveučilištu – na koje je ušao [[1811]]. – pohađao predavanja [[Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher\|Schleiermachera]] i [[Johann Gottlieb Fichte\|Fichtea]].<br> Godine [[1813]]. u [[Jena\|Jeni]] je obranio disertaciju iz filozofije ''O načelu razloga'' (''~~Ueber~~Über die vierfache Wurzel des Satzes vom zureichenden Grunde''), koja je iste godine i objavljena. Godine [[1816]]. izašlo je prvo izdanje rasprave ''~~Ueber~~Über das Sehen und die Farben'' (''O vidu i bojama''), koja se nadovezuje na Goetheove znantvene teorije. Svoje je najvažnije djelo, ''Die Welt als Wille und Vorstellung'' (''Svijet kao volja i predodžba'') Schopenhauer pisao od [[1814]]. do [[1818]]., a objavio godinu dana kasnije. Ondašnja je kritika to djelo primila veoma hladno.<br> Godine [[1820]]. Schopenhauer je počeo predavati u Berlinu. Njegova su predavanja (koja je namjerno držao u isto vrijeme kada i [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel\|Hegel]]) imala slab odjek, tako da se ondje zadržao tek jedan semestar. Napustio je Berlin i nastavio putovati (Švicarska, Italija, Njemačka), da bi se [[1825]]. vratio i nastavio predavati. [[Epidemija]] [[kolera\|kolere]] ([[1831]].) navela ga je da definitivno napusti akademsku karijeru.<br> Godine [[1833]]. nastanio se u Frankfurtu i ondje proveo ostatak života. Nastavio je objavljivati: [[1836]]. izašlo mu je djelo ''~~Ueber~~Über den Willen in der Natur'' (''O volji u prirodi''); slijedila su dva ogleda iz [[etika\|etike]], ''~~Ueber~~Über die Freiheit des menschlichen Willens'' (''O slobodi ljudske volje'', 1839) i ''~~Ueber~~Über das Fundament der Moral'' (''O temelju morala'', 1840), koji će [[1841]]. biti objedinjeni u knjizi pod naslovom ''Die beiden Grundprobleme der Ethik'' (''Dva temeljna problema etike'').<br> Tek je izdavanjem ''Parerga und Paralipomena'' (1851), raznorodnih spisa iz filozofije, književnosti, prava, pisanih briljantnim i pristupačnim stilom, Schopenhauer pridobio naklonost publike i kritike, kako u Njemačkoj tako i u inozemstvu, naročito Francuskoj i Engleskoj.<br> Godine 1860. Schopenhauerovo se zdravlje naglo pogoršalo te je umro u 72. godini života.

Arthur Schopenhauer: razlika između inačica