Razlika između inačica stranice »Korijenski pravopis«

Obrisano 1.526 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
Budući da je fonološki pravopis- uz praktički nikakav otpor- nametnula madžaronsko-khuenovska vlast, a njegovi su oblikovatelji i promicatelji bili jugounitarnom ideologijom zadojeni jezikoslovci, taj je pravopis, u očima nekih (valja reći manjine) hrvatskih kulturnih djelatnika (p)ostao simbolom nasilja nad hrvatskim jezikom i savijanja i uguravanja hrvatštine u jezik što ga je stilizirao srpski filolog, etnograf i ideolog [[Vuk Karadžić]], a koji bijaše oblikovateljem moderne velikosrpske ideologije s dalekosežnim pretenzijama na hrvatsku jezičnu i općekulturnu baštinu. U tom je mentalnom sklopu fonološki pravopis izjednačen sa “srpskim” (pače, oktroiranjem ”vukovskoga” jezika koji je dobio ekskluzivno srpsku i velikosrpsku ekspanzionističku boju), a morfonološki s izvorno “hrvatskim” jezikom (iako je izgovorno načelo nazočno, pa i prevladavajuće u pretpreporodnoj, napose uzornoj dubrovačkoj hrvatskoj književnosti, a sam su hrvatski korijenski pravopis njegovi tvorci (Bogoslav Šulek, Adolfo Veber Tkalčević) “opravdavali” panslavenskim i općejužnoslavenskim ideološkim obrascima poput sličnosti u pravopisanju s ostalim slavenskim jezicima i željenim jezičnim ujedinjenjem-preko pravopisa- sa Slovencima).
 
==Pravila korijenskog pravopisapravopisanja==
===Morfološko pravopisanje===
*'''Nema jednačenja po zvučnosti susjednih suglasnika:'''
1. '''Jednačenje po zvučnosti'''
**slad - sladko, sladkoća (ne slatko, slatkoća)
slad - sladko (ne slatko), sladkoća (ne slatkoća)...<br>
**redak - redci, redka (ne retci, retka)
redak - redci (ne retci), redka (ne retka)...<br>
**dolazak - dolazci, dolazka (ne dolasci, dolaska)
dolazak - dolazci (ne dolasci), dolazka (ne dolaska)...<br>
**gladak - gladka, gladkost (ne glatka, glatkost)
gladak - gladka(ne glatka), gladkost (ne glatkost)...<br>
**čin, činjenje - činbenik (ne čimbenik)
vrabac - vrabca (ne vrapca), vrabčev (ne vrapčev)...<br>
**glas - glasba, glasbalo (ne glazba, glazbalo)
glas - glasba (ne glazba), glasbalo (ne glazbalo)...<br>
**Zagreb - zagrebčanin (ne zagrepčanin)
Zagreb - zagrebčanin (ne zagrepčanin)...<br>
**vas - vasda (ne vazda)
**ženitivas - ženitbavasda (ne ženidbavazda)...<br>
**težakženiti - težkoženitba (ne teškoženidba)....<br>
težina - težko (ne teško)...<br>
**kdě - kdje (ne gdje, ''no ne vrijedi za sve korijenske pravopise, ista stvar u kajkavskom; kda ili kdaj (ne gda, gdaj) i kdo (ne gdo)'')
**gost - gostba (ne gozba)...<br>
**nebo - nebce (ne nepce)...<br>
iz - iztihano (ne istihano), izcuriti (ne iscuriti), izhod (ne ishod), iztok (ne istok)...<br>
od - odčepiti (otčepiti), odići (ne otići), odstrel (ne otstrel), odsutan (ne otsutan)...<br>
bez - bezsmrtan (ne besmrtan), bezplatno ili bezplaćno (ne besplatno ili besplaćno), bezzvučan (ne bezvučan), bezznačajan (ne beznačajan)...<br>
s - sdravlje (ne zdravlje), sbilja (ne zbilja), sbor (ne zbor)...<br>
raz - razstaviti (ne rastaviti), razstava (ne rastava), razsuti (ne rasuti), razširiti (ne raširiti)...<br>
uz - uzhitćenje (ushićenje), Uzkrs (ne Uskrs), uzpinjača (ne uspinjača), uztrajan (ne ustrajan)...<br>
pod - podhodnik (ne pothodnik), podkopati (ne potkopati), podpaliti (ne potpaliti), nuzpojava (ne nuspojava)...<br>
nad - nadčlovjek (ne natčovjek), nadkriliti (ne natkriti), nadpis (ne natpis)...<br>
 
2. '''Jednačenje po mjestu tvorbe'''
*'''Ispadanje suglasnika:''' (''ne vrijedi za sve korijenske pravopise kao što su na primjer slovenski kajkavski, ondje ispadaju po zvučnosti, i pišu se fonetski; srce, očka, človek, žalostni...'')
jedan - jedanput (ne jedamput)...<br>
**srdačan, srdačnost - srdce, srdčeko, srdčece (ne srce, srčeko, srdčece)
**otacstan - otca, otčevstanbeni (ne oca, očevstambeni)...<br>
čin - činbeni (ne činbeni)...<br>
**bolest - bolestnik, bolestno (ne bolesnik, bolesno)
prehrana - prehranbeni (ne prehrambeni)...<br>
**sudac - sudca, sudčev (ne suca, sučev)
**mastobrana - mastnoćaobranbeni (ne masnoćaobrambeni)...<br>
muž - mužki (ne muški), mužkarac (ne muškarac)...<br>
**člověk - človjek (ne čovjek)
vitez - vitežki (ne viteški), vitežtvo (ne viteštvo)...<br>
**diete - djetca (ne djeca)
**častvrag - častnikvražki (ne časnikvraški)...<br>
drug - družtvo (ne družtvo), družtveno (ne družtveno)<br>
junak - junačtvo (ne junaštvo)<br>
topnik - topničtvo (ne topništvo)<br>
fonolog - fonoložki (ne fonološki)...<br>
 
3. '''Gubljenje suglasnika'''
*'''Jednačenje po zvučnosti korijenskih riječi:''' ''iz, ob, uz, raz, pod, nad, od...''
srdačan - srdce (ne srce), srdčeko (ne srčeko)...<br>
**izpričati (ne ispričati)
otac - otca (ne oca), otčev (ne očev)<br>
**izpisati (ne ispisati)
bolest - bolestnik(ne bolesnik), bolestno (ne bolesno)<br>
**iztihano (ne istihano)
sudac - sudca (ne suca), sudčev (ne sučev)...<br>
**izcuriti (ne iscuriti)
mast - mastnoća (ne masnoća)...<br>
**izhod (ne ishod)
děte - dětca (ne děca)...<br>
**iztok (ne istok)
čast - častnik (ne časnik)...<br>
**obći (ne opći)
**obćina (ne općina)
**obtrčati (ne optrčati)
**obseg (ne opseg)
**odčepiti (otčepiti)
**odići (ne otići)
**odstrel (ne otstrel)
**odsutan (ne otsutan)
**bezsmrtan (ne besmrtan)
**bezplatno ili bezplaćno (ne besplatno ili besplaćno)
**bezzvučan (ne bezvučan)
**bezznačajan (ne beznačajan)
**razstaviti (ne rastaviti)
**razstava (ne rastava)
**razsuti (ne rasuti)
**razširiti (ne raširiti)
**uzhitćenje (ushićenje)
**Uzkrs (ne Uskrs)
**uzpinjača (ne uspinjača)
**uztrajan (ne ustrajan)
**podhodnik (ne pothodnik)
**podkopati (ne potkopati)
**podpaliti (ne potpaliti)
**nuzpojava (ne nuspojava)
**nuzproizvod (ne nusproizvod)
**nadčlovjek (ne natčovjek)
**nadkriliti (ne natkriti)
**nadpis (ne natpis)
 
===Etimološko pravopisanje===
*'''Nastavci:''' ''- ski, -stvo (no isto tako ne vrijedi za sve pravopise, slovenski kajkavski; mož - moški, junak - junaštvo...'')
čьto - čto (ne što), začto (ne zašto)...<br>
**muž - mužki (ne muški)
kъto - kto (ne tko), nikto (ne nitko)...<br>
**vitez - vitežki, vitežtvo (ne viteški, viteštvo)
obьtjь - obći (ne opći), obćina (ne općina)...<br>
**vrag - vražki (ne vraški)
kъgda - kda (ne gda), nekdašnji (ne negdašnji)...<br>
**drug, družina - družtvo, družtveno (ne družtvo, družtveno)
kъdě - kdě (ne gdě), nikdě (ne nigdě), svukdě (ne svugdě)...<br>
**junak - junačtvo (ne junaštvo)
čьlověkъ - člověk (ne čověk), člověčanstvo (ne čověčanstvo)...<br>
**topnik - topničtvo (ne topništvo)
dъkti - dći (ne kći ili hći), dćer (ne kćer ili hćer)...<br>
**zapovied - zapovjedničtvo (ne zapovjedništvo)
bьčela - bčela (ne pčela), bčelarski (ne pčelarski)...<br>
 
===Pisanje ''ě ''(jat) u jekavici===
*'''Odraz ě (jat) u jekavici: ie /dugi ě, je /kratki ě, ije /dvosložni ě''' ''(ne vrijedi za stariji korijenski pravopis do drugog kraja 19. stoljeća, gdje kratki ě se piše ie, jednako kao i dugi ě, a dvosložni ostaje ije u nekim verzijama, dok udrugima se piše ie'')
U morfološkom pravopisanju pisanje '''ě''' nije bitno jer ono ne odražava morfem, no razna pisanja '''ě''' se bilježe kroz povijest, a u najvećoj uporabi su bila pisanja: po [[Dubrovnik|dubrovačkoj tradiciji]] '''ie/ie''', po [[Bogoslav Šulek|Šuleku]] '''ie/je''' po [[Vuk Karadžić|Karadžiću]] '''ije/je'''. U novije vrijeme pojavio se prijedlog [[Ivo Škarić|Ive Škarića]] da se piše '''je/je'''.
**lěp, lěpo, lěpota - liep, liepo, ljepota (liepota)
**lěk, lěkarna, lěkarnik - liek, ljekarna (liekarna), ljekarnik (liekarnik)
**rěč, rěčnik - rieč, rječnik (riečnik)
**srěća, srětan ili srěćan - srjeća (srieća) ili sreća, srjetan (srietan) ili srjećan (sriećan)
**razuměm, razuměti - razumijem, razumjeti (razumieti)
**vrěme, vrěmena - vrieme, vremena ili vrjemena (vriemena)
**svět, světski - sviet, svjetski
**pěsma, pěsan, pěvati, pěvac, spěv, popěvka - pjesma (piesma), piesan, pjevati (pievati), pievac, spjev (spiev), popievka
**děte, děteta, dětca - diete, djeteta (dieteta), djetca ili djeca (dietca ili dieca)
**grěh, grěška, grěšiti - grieh, grješka ili greška (grieška), griešiti
**besěda, obesěditi - besjeda (besieda), obesiediti
**sněg, sněžno, sněži - snieg, snježno (sniežno), snieži
**prě - prije (u nekim slučajevima prie)
**kdě - kdje (kdie ili kdje)
**směh, směšak, osměhnuti - smieh, smiešak, osmjehnuti (osmiehnuti)
**mlěko, mlěčni - mlieko, mlječni (mliečni)
 
{| class="wikitable"
*'''Pisanje šč kada se tvori od sk:''' ''(ne vrijedi za sve korijenske pravopise: recimo [[Bratoljub Klaić|Klaićev]] gdje se pišu kao iznimke tvorbe slova ć; plješće, klješće...)''
|-
**iskati - iščem, išče (ne išćem, išće)
**pljeskati - plješčem, plješče (ne plješćem, plješće)
!ie/ie
**trěskati - trješče ili trešče (ne trješće ili trešće)
!ie/je
!ije/je
!je/je
|-
| lěpo
| liepo
| liepo
| lijepo
| ljepo
|-
| lěpota
| liepota
| ljepota
| ljepota
| ljepota
|-
| bělo
| bielo
| bielo
| bijelo
| bjelo
|-
| bělina
| bielina
| bjelina
| bjelina
| bjelina
|-
| cěna
| ciena
| ciena
| cijena
| cjena
|-
| cěnik
| cienik
| cjenik
| cjenik
| cjenik
|-
| světlo
| svietlo
| svietlo
| svijetlo
| svjetlo
|-
| světlost
| svietlost
| svjetlost
| svjetlost
| svjetlost
|-
| prě
| prie ili prije
| prije
| prije
| prije
|-
| gdě
| gdie
| gdje
| gdje
| gdje
|-
| cělo
| cielo
| cielo
| cijelo
| cjelo
|-
| cělina
| cielina
| cjelina
| cjelina
| cjeloina
|-
| razuměti
| razumieti
| razumjeti
| razumjeti
| razumjeti
|-
| razuměš
| razumieš ili razumiješ
| razumiješ
| razumiješ
| razumiješ
|-
| pěsma
| piesma
| pjesma
| pjesma
| pjesma
|-
| popěvka
| popievka
| popievka
| popijevka
| popjevka
|-
|}
 
===Pisanje ''ne''===
*'''Pisanje prefiksa ne:'''
ne ću <br>
**ne ću ili ne ćem ''(kajkavski)''
**ne ćeš<br>
**ne će<br>
**ne ćemo<br>
**ne ćete<br>
ne će<br>
**ne će ili ne ćeju ''(kajkavski)''
**ne bum ''(kajkavski)''
**ne buš ''(kajkavski)''
**ne bu ''(kajkavski)''
**ne bumo ''(kajkavski)''
**ne bute ''(kajkavski)''
**ne buju ''(kajkavski)''
 
===Pisanje slogotvornog ''r''===
*'''Korijensko pisanje slova h:''' ''(hercegovački i bošnjački dijalekti)''
U hrvatsko povijesti razlikujemo dva načina pisanja slogotvornog ''r'' jedan je sjeverni ''er'' a drugi je južni ''ar''.
**lahko (ne lako)
**suho, suhoća (ne suvo, suvoća)
**kuhati (ne kuvati)
**kihinje (ne kijanje)
**gluh (ne gluv)
**hrvač (ne rvač)
 
država - deržava, daržava...<br>
*'''Korijensko pisanje slova v:''' ''(kajkavski)''
Hrvatska - Hervatska, Harvatska...<br>
**vse, vsaki, vsaka (ne se, saki, saka)
čvrst - čverst, čvarst...<br>
**vkral, vkrasti (ne fkral, fkrasti)
mrtav - mertav, martav...<br>
**vlasi, vlasište ili vlasišće (ne lasi, lasište ili lasišće)
Srbia - Serbia, Sarbia...<br>
**v (ne f)
prst - perst, parst...<br>
**kajkavski (ne kajkafski)
prvi - pervi, parvi...<br>
**vmrl, vmiranje (ne hmrl, hmiranje)
smrt - smert, smart...<br>
**vleten, vletno (ne fleten, fletno)
**-ov, njegov (ne -of, njegof)
**hvala (ne fala)
**včera ili včeraj, včerašnji (ne fčera ili fčeraj, fčerašnji)
**vkrej (ne fkrej)
 
===Pisanje "kliznog" ''j''===
*'''Korijensko pisanje slova e ispred r:''' ''(ne vrijedi više, smatra se arhaično i nepraktično, no glasovno još vrijedi u nekim subdijalektima kajkavskog idoma; primjer [[Bednja|bednjanski govor]])''
kemia (ne kemija), Austria (ne Austrija), historia (ne historija)...
**deržava, deržavno (ne država)
**Hervatska (ne Hrvatska)
**čverst, čverstina (ne čvrst, čvrstina)
**mertav, mertvac (ne mrtav, mrtvac)
**Serbija (ne Srbija)
**perst (ne prst, prsten)
**pervi (ne prvi)
**smert (ne smrt)
 
*'''Korijensko pisanje slova a ispred r:''' ''(i sto kao sa e ne vrijedi više, glasovno očuvan u nekim izoliranim subdijalektima čakavskog idoma)''
**daržava, daržavno (ne država)
**Harvatska (ne Hrvatska)
**čvarst, čvarstina (ne čvrst, čvrstina)
**martav, martvac (ne mrtav, mrtvac)
**parst (ne prst, prsten)
**parvi (ne prvi)
**smart (ne smrt)
 
*'''Pisanje ia, ie, ii, io, iu na kraju riječi:''' ''(ne vrijedi u svim pravopisima, većinom u uporabi prije kraja druge polovice 19. stoljeća, no ne u svim slučajevima)''
**koi (ne koji)
**Dalmacia (ne Dalmacija)
**poezia (ne poezija)
**Austria, austiansko (ne Austrija, austrijansko)
**prie (ne prije)
**nie (ne nije)
 
==Vanjske poveznice==
148

uređivanja