148
uređivanja
Budući da je fonološki pravopis- uz praktički nikakav otpor- nametnula madžaronsko-khuenovska vlast, a njegovi su oblikovatelji i promicatelji bili jugounitarnom ideologijom zadojeni jezikoslovci, taj je pravopis, u očima nekih (valja reći manjine) hrvatskih kulturnih djelatnika (p)ostao simbolom nasilja nad hrvatskim jezikom i savijanja i uguravanja hrvatštine u jezik što ga je stilizirao srpski filolog, etnograf i ideolog [[Vuk Karadžić]], a koji bijaše oblikovateljem moderne velikosrpske ideologije s dalekosežnim pretenzijama na hrvatsku jezičnu i općekulturnu baštinu. U tom je mentalnom sklopu fonološki pravopis izjednačen sa “srpskim” (pače, oktroiranjem ”vukovskoga” jezika koji je dobio ekskluzivno srpsku i velikosrpsku ekspanzionističku boju), a morfonološki s izvorno “hrvatskim” jezikom (iako je izgovorno načelo nazočno, pa i prevladavajuće u pretpreporodnoj, napose uzornoj dubrovačkoj hrvatskoj književnosti, a sam su hrvatski korijenski pravopis njegovi tvorci (Bogoslav Šulek, Adolfo Veber Tkalčević) “opravdavali” panslavenskim i općejužnoslavenskim ideološkim obrascima poput sličnosti u pravopisanju s ostalim slavenskim jezicima i željenim jezičnim ujedinjenjem-preko pravopisa- sa Slovencima).
==Pravila korijenskog
===Morfološko pravopisanje===
1. '''Jednačenje po zvučnosti'''
slad - sladko (ne slatko), sladkoća (ne slatkoća)...<br>
redak - redci (ne retci), redka (ne retka)...<br>
dolazak - dolazci (ne dolasci), dolazka (ne dolaska)...<br>
gladak - gladka(ne glatka), gladkost (ne glatkost)...<br>
vrabac - vrabca (ne vrapca), vrabčev (ne vrapčev)...<br>
glas - glasba (ne glazba), glasbalo (ne glazbalo)...<br>
Zagreb - zagrebčanin (ne zagrepčanin)...<br>
težina - težko (ne teško)...<br>
iz - iztihano (ne istihano), izcuriti (ne iscuriti), izhod (ne ishod), iztok (ne istok)...<br>
od - odčepiti (otčepiti), odići (ne otići), odstrel (ne otstrel), odsutan (ne otsutan)...<br>
bez - bezsmrtan (ne besmrtan), bezplatno ili bezplaćno (ne besplatno ili besplaćno), bezzvučan (ne bezvučan), bezznačajan (ne beznačajan)...<br>
s - sdravlje (ne zdravlje), sbilja (ne zbilja), sbor (ne zbor)...<br>
raz - razstaviti (ne rastaviti), razstava (ne rastava), razsuti (ne rasuti), razširiti (ne raširiti)...<br>
uz - uzhitćenje (ushićenje), Uzkrs (ne Uskrs), uzpinjača (ne uspinjača), uztrajan (ne ustrajan)...<br>
pod - podhodnik (ne pothodnik), podkopati (ne potkopati), podpaliti (ne potpaliti), nuzpojava (ne nuspojava)...<br>
nad - nadčlovjek (ne natčovjek), nadkriliti (ne natkriti), nadpis (ne natpis)...<br>
2. '''Jednačenje po mjestu tvorbe'''
jedan - jedanput (ne jedamput)...<br>
čin - činbeni (ne činbeni)...<br>
prehrana - prehranbeni (ne prehrambeni)...<br>
muž - mužki (ne muški), mužkarac (ne muškarac)...<br>
vitez - vitežki (ne viteški), vitežtvo (ne viteštvo)...<br>
drug - družtvo (ne družtvo), družtveno (ne družtveno)<br>
junak - junačtvo (ne junaštvo)<br>
topnik - topničtvo (ne topništvo)<br>
fonolog - fonoložki (ne fonološki)...<br>
3. '''Gubljenje suglasnika'''
srdačan - srdce (ne srce), srdčeko (ne srčeko)...<br>
otac - otca (ne oca), otčev (ne očev)<br>
bolest - bolestnik(ne bolesnik), bolestno (ne bolesno)<br>
sudac - sudca (ne suca), sudčev (ne sučev)...<br>
mast - mastnoća (ne masnoća)...<br>
děte - dětca (ne děca)...<br>
čast - častnik (ne časnik)...<br>
===Etimološko pravopisanje===
čьto - čto (ne što), začto (ne zašto)...<br>
kъto - kto (ne tko), nikto (ne nitko)...<br>
obьtjь - obći (ne opći), obćina (ne općina)...<br>
kъgda - kda (ne gda), nekdašnji (ne negdašnji)...<br>
kъdě - kdě (ne gdě), nikdě (ne nigdě), svukdě (ne svugdě)...<br>
čьlověkъ - člověk (ne čověk), člověčanstvo (ne čověčanstvo)...<br>
dъkti - dći (ne kći ili hći), dćer (ne kćer ili hćer)...<br>
bьčela - bčela (ne pčela), bčelarski (ne pčelarski)...<br>
===Pisanje ''ě ''(jat) u jekavici===
U morfološkom pravopisanju pisanje '''ě''' nije bitno jer ono ne odražava morfem, no razna pisanja '''ě''' se bilježe kroz povijest, a u najvećoj uporabi su bila pisanja: po [[Dubrovnik|dubrovačkoj tradiciji]] '''ie/ie''', po [[Bogoslav Šulek|Šuleku]] '''ie/je''' po [[Vuk Karadžić|Karadžiću]] '''ije/je'''. U novije vrijeme pojavio se prijedlog [[Ivo Škarić|Ive Škarića]] da se piše '''je/je'''.
{| class="wikitable"
|-
!ě
!ie/ie
!ie/je
!ije/je
!je/je
|-
| lěpo
| liepo
| liepo
| lijepo
| ljepo
|-
| lěpota
| liepota
| ljepota
| ljepota
| ljepota
|-
| bělo
| bielo
| bielo
| bijelo
| bjelo
|-
| bělina
| bielina
| bjelina
| bjelina
| bjelina
|-
| cěna
| ciena
| ciena
| cijena
| cjena
|-
| cěnik
| cienik
| cjenik
| cjenik
| cjenik
|-
| světlo
| svietlo
| svietlo
| svijetlo
| svjetlo
|-
| světlost
| svietlost
| svjetlost
| svjetlost
| svjetlost
|-
| prě
| prie ili prije
| prije
| prije
| prije
|-
| gdě
| gdie
| gdje
| gdje
| gdje
|-
| cělo
| cielo
| cielo
| cijelo
| cjelo
|-
| cělina
| cielina
| cjelina
| cjelina
| cjeloina
|-
| razuměti
| razumieti
| razumjeti
| razumjeti
| razumjeti
|-
| razuměš
| razumieš ili razumiješ
| razumiješ
| razumiješ
| razumiješ
|-
| pěsma
| piesma
| pjesma
| pjesma
| pjesma
|-
| popěvka
| popievka
| popievka
| popijevka
| popjevka
|-
|}
===Pisanje ''ne''===
ne ću <br>
ne će<br>
===Pisanje slogotvornog ''r''===
U hrvatsko povijesti razlikujemo dva načina pisanja slogotvornog ''r'' jedan je sjeverni ''er'' a drugi je južni ''ar''.
država - deržava, daržava...<br>
Hrvatska - Hervatska, Harvatska...<br>
čvrst - čverst, čvarst...<br>
mrtav - mertav, martav...<br>
Srbia - Serbia, Sarbia...<br>
prst - perst, parst...<br>
prvi - pervi, parvi...<br>
smrt - smert, smart...<br>
===Pisanje "kliznog" ''j''===
kemia (ne kemija), Austria (ne Austrija), historia (ne historija)...
==Vanjske poveznice==
|
uređivanja