Inačica od 6. listopada 2006. u 15:43 uredi Argo Navis (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 229.069 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 7. listopada 2006. u 18:40 uredi ukloni ovu izmjenu Seiya (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.126 edits proširenje članka Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:BarrierFeb2005.png\|400px\|right\|thumb\|200px\|Pregled rute sigurnosne ograde (plava boja) u odnosu na "Zelenu liniju"]] „'''Izraelska sigurnosna ograda'''“ je naziv za kontroverznu 650 kilometara dugu barijeru koja treba odvojiti i razgraničiti [[Izrael]] od [[Zapadna obala\|Zapadne obale]]. Gradnja zida i ograde počelo je [[~~2003~~2002]]. dok je još zasjedao ministar [[Ariel Sharon]] a završetak se očekuje negdje pred kraj [[2006]].; isprva se planiralo završiti do ljeta [[2005]]. ali su se radovi odužili. Izrael tvrdi da je barijera zakonita jer štiti njegove stanovnike od terorističkih napada i ne predstavlja prijetnju, dok se palestinska uprava tvrdi da je ona nezakonita jer dijeli i diskriminira stanovištvo po vjeri i nacionalnosti i jer zadire duboko u Zapadnu obalu. == Uvod == Redak 31: == Mišljenja u svijetu == Većina zemalja se slaže s tim da [[Izrael]] ima pravo braniti se i zaštiti svoje građane, ali se protivi izgradnji barijere izvan zelene linije te prodiranje njene rute duboko u palestinski teritorij.Čak je i SAD u nekoliko navrata izrazila zabrinutost zbog toga što barijera ne slijedi zelenu liniju jer bi moglo imati posljedice na mirovni proces na Bliskom istoku. [[UN]]-ova rezolucija vijeća sigurnosti je u listopadu [[2003]]. planirala nazvati izraelsku sigurnosnu ogradu nelegalnom baš zbog tih odstupanja od granice, ali je SAD iskoristio veto i tako ju blokirao. [[SAD]] je opravdao svoju odluku nedostatkom osude terorističkih napada palestinskih militanata u toj rezoluciji. Tjedan dana kasnije skupština UNO-a je izglasala sličnu rezoluciju sa 144 naprema 4 glasa protiv i 12 suzdržanih. Rezolucija, koja za razliku od one od vijeća sigurnosti nije obavezna, naziva zadiranje sigurnosne ograde u palestinski teritorij „u suprotnosti sa međunarodnim pravom“ i zahtijeva da Izrael „zaustavi gradnju barijere te ju povuče“. Izraelski zastupnik u UN-u, '''Dan Gillerman''', opravdao je pravo svoje države na gradnju barijere zbog terorističke prijetnje njihovih građana od Zapadne obale. I nizozemski sud '''ICJ''' u [[Haag]]u je [[9. srpnja]] [[2004]]. proglasio izraelska naselja u Zapadnoj obali kao „nelegalna“ a barijeru kao „kršenje ženevske konvencije“ [http://www.welt.de/data/2004/07/10/303253.html]. Odluka ICJ-a, koji je surađivao sa Arapskom ligom u utvrđivanju činjenica, je bila kritizirana od Izraela koji je napomenuo na članak 51 u UN-ovoj povelji po kojem se barijera koristi sa samoobranu. No protuargument je bio da se napadi na Izrael vrše sa područja nad kojima upravo Izrael ima kontrolu, pa se tako pravo na samoobranu ne može primjeniti. Hebrejska država je kritizirala i što je sud ignorirao prisutnost Jordana na teritoriju Zapadne obale do [[1967]]., kojeg je Izrael zauzeo kao odgovor na napad od Jordana, te relevantnost zelene linije pošto se ona nikada nije službeno priznata ni od arapskih država, ni od Izraela. [[30. lipnja]] [[2004]]. je izraelski vrhovni sud prihvatio tužbe Palestinaca i naredio promjenu toka sigurnosne ograde od 30 kilometara sjeverozapadno od Jeruzalema kako bi se smanjila ograničenja Palestinaca. == Palestinska perspektiva == Palestinci se protive gradnji barijere na njihovom teritoriju i često spominju sigurnosnu ogradu kao „''zid Apartheida''“ [http://www.palestinehistory.com/wallfacts.htm] jer je tisuće ljudi zbog nje od lipnja [[2002]]. izgubilo temelje za život; prisilnim odvajanjem izgubili su udio farmi i privatnih posjeda. Navodno će nakon završetka izgradnje barijere oko 142.640 hektara zemlje ili 10 % Zapadne obale biti pripojeno Izraelu [http://domino.un.org/UNISPAL.NSF/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/659581cf3863644f85256fbf0068c624!OpenDocument]. Neki stanovnici su odvojeni od pristupa bunarima i poslovnim mjestima. Zbog barijere je srušeno 232 zgrade, 121 dućan i jedna škola [http://www.pengon.org/] zbog čega su mnogi Palestinci protestirali. Po palestinskim vlastima, sigurnosna ograda krši više zakona, ponajviše onaj o slobodi kretanja, vlasništva, zdravlja, obrazovanja, zapošljavanja te zbog navodnog „zločina protiv čovječnosti“ jer se stanovništvo dijeli i diskriminira prema religiji i nacionalnosti. == Vanjske poveznice == Line 41 ⟶ 49: [http://securityfence.mfa.gov.il/mfm/Data/49486.pdf Puni tekst izraelskog dokumenta predstavljenog ICJ-u] [http://domino.un.org/unispal.nsf/Special%20focus%5CSeparation%20barrier!OpenView Kompilacija UN-ovih dokumenata o ogradi] <!-- interwiki --> [[Kategorija:Bliskoistočni sukob]]

Izraelska sigurnosna ograda: razlika između inačica