Bunjevačko kolo: razlika između inačica

'''Bunjevačko kolo''' bunjevačkohrvatski omladinski [[književnost|književni]] [[časopis]] za kulturu, kojega u [[Subotica|Subotici]] 1933. godine, s grupom istomišljenika pokreće [[Balint Vujkov]]. Nakana im je, kako u proslovu ističu, da ovim glasilom: «produžimo prikinutim ali svitlim tragom naših starih nacionalnih radnika i napridnjaka» (''Naša prva rič'' - Bunjevačko kolo, I., sv. I., 1.). Urednici i suradnici [[Bunjevačko kolo | Bunjevačkog kola]] zagovarali su i poticali uporabu bačke bunjevačke ikavice i publiciranje sakupljene bunjevačke i šokačke pučke predaje, te je tako ''Bunjevačko kolo'' u programsko-deklarativnom i idiomatsko-sadržajnom pogledu, uistinu prvi međuratni, moderno postavljen hrvatski književni časopis u Subotici i Bačkoj. Pjesnik i publicist [[Lazar Stipić]], propratio je pojavu ''Bunjevačkog kola'' u svom listu [[Naše slovo]], tvrdnjom da će, zapravo, ovaj omladinski časopis nastaviti s uređivačkom politikom [[Nevena]] od prije Prvog svjetskog rata. Budući da pokretač i suurednici ''Bunjevačkog kola'', napose [[Franjo Bašić]], [[Jovan Mikić]], [[Marko Peić]], [[Blaško Vojnić Hajduk]] i [[Julije Tumbas]], nisu skrivali osjetljivost prema socijalnim pitanjima, te svoja protufašistička, protunacistička i proturatna stajališta, neistomišljenici - mahom okupljeni u ''Subotičkim novinama'' - optužit će ih za ljevičarenje, pripisujući im čak marksističko-komunistički pogled na svijet, što je ne samo pretjerano, već najblaže rečeno - daleko od istine. Krajem 1935. i početkom 1936. godine nekoliko brojeva ''Bunjevačkog kola'' uredili su [[Marko Peić]] i [[Blaško Vojnić Hajduk]].

 

== Poznatiji suradnici ==