Dragutin Domjanić: razlika između inačica

m
Uklonjena promjena suradnika Tovaruš, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Bonč
No edit summary
m (Uklonjena promjena suradnika Tovaruš, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Bonč)
[[Datoteka:Dragutin Domjanić.jpg|mini|Bista Dragutina Domjanića na Strossmayerovom trgu u Zagrebu]]
'''Dragutin Domjanić''' ''kaj. '''Dragutin Domjanič''''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Kajkavsko narječje|kajkavski]]<ref>[http://www.pou-zelina.hr/recitali.html Festival "KAJ u Zelini"]</ref> pjesnik.
 
== Životopis ==
Pisac koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: [[wikisource:hr:"Kipci i popevke|Kipci i popevke]]", a pjesma [[wikisource:hr:Fala|Fala]] i [[wikisource:hr:Popevke semsam slagal|Popevke sem slagal]], koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama.
Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.
 
 
== Djela ==
 
Wikizvor ima cijelu zbirku Domjanićevih pjesama.
* "Kipci i popevke" ([[1917]].)
{{Wikizvor autor}}
* "Vu suncu i senci" ([[1927]].)
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].)
* "Sonce"
* "Fala"
 
== Izvori ==
<references/>
155.232

uređivanja