Izraelska sigurnosna ograda: razlika između inačica

„'''Izraelska sigurnosna ograda'''“ je naziv za kontroverznu 650 kilometara dugu barijeru koja treba odvojiti i razgraničiti [[Izrael]] od [[Zapadna obala|Zapadne obale]]. Gradnja zida i ograde počelopočela je [[2002]]. dok je još zasjedao ministar [[Ariel Sharon]] a završetak se očekuje negdje pred kraj [[2006]].; isprva se planiralo završiti do ljeta [[2005]]. ali su se radovi odužili. Izrael tvrdi da je barijera zakonita jer štiti njegove stanovnike od terorističkih napada i ne predstavlja prijetnju, dok se palestinska uprava tvrdi da je ona nezakonita jer dijeli i diskriminira stanovištvo po vjeri i nacionalnosti i jer zadire duboko u Zapadnuteritorij Zapadne obaluobale.

Sigurnosnu ogradu predložio je prvi član socijaldemokrata '''Amram Mizna''', koji u kontekstu druge [[Intifada|Intifade]] i samoubilačkih napada od Palestinaca zatražio odvajanje Izraela od Zapadne obale, dok je [[Yitzhak Rabin]] još [[1992]]. imao grubu prvotnu ideju o odvajanju zalažuči se jasne granice. Pošto su se zaustavili napadi iz [[Gaza|Gaze]] kada je sagrađena slična sigurnosna ograda [[1994]]., vlada je odlučila sagraditi i jednu u Zapadnoj obali i zaustaviti napade koji su ubili stotine izraelskih civila. [[Židovi]] stoga zid zovu „ogradu koja štiti od terorizma“, dok ga Palestinci zovu „zidom [[Apartheid]]a“. Prema podacima izraelskog veleposlanstva u [[Berlin]]u, ograda vrši svoju svrhu jer su samoubilački napadi iz Zapadne obale u [[2003]]. ubili 43 ljudi i ranili 221 u području sa zidom, a u području bez zida ubili 89 i ranili 411. U prvoj polovici [[2004]]. godine ubijeno je samo 19 ljudi a 102 je ranjeno u području bez zida, dok nitko nije nastradao u području sa zidom [http://berlin.mfa.gov.il/mfm/web/main/document.asp?DocumentID=55578&MissionID=88][http://www.securityfence.mod.gov.il/Pages/ENG/questions.htm].

Većina sigurnosne ograde ( oko 90 % ) sastoji se od osigurane metalne ograde sa bodljikavom žicom, rovova, ograde sa senzorima za detektiranje gibanja, linijom od pijeska za lakše uočavanje otisaka od stopala, puta za patrolu te još jednom bodljikavom žicom postavljenom na izraelskoj strani. Na obje strane ograde, koje obuhvačaju 50-ak metara, nalazi se zabranjena zona koja se nadzire od straže. UManji dio barijere ( oko 10 % ), u mjestima oko Kalkilije i [[Jeruzalem]]a, gdje se ova širina ne može održati, postavljen je betonski zid visok 8 metara.

Procjena troškova ovog projekta leži negdje oko 2203.67 milijuna $ po milji ili 2.44 milijuna $ po kilometru, čime se ukupni trošak barijere penje na oko 1.6 milijardi $ ( 1 % izraelskog [[BDP]]-a )[http://www.parapundit.com/archives/003091.html]. Između ograde leže izlazi kroz kojih pojedinci uz dozvolu mogu izači. Trenutačni izraelski ministar [[Ehud Olmert]] je najavio nastavak gradnje barijere.