Inačica od 18. veljače 2013. u 11:08 uredi Dokideide (razgovor \| doprinosi) 285 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 19. veljače 2013. u 15:13 uredi ukloni ovu izmjenu Dokideide (razgovor \| doprinosi) 285 edits →‎Mjesečev reljef: dodavanje podnaslova Novija izmjena →
Redak 57: [[Datoteka:Aristarchus and Herodotus craters Apollo 15.jpg\|thumb\|300px\|Krateri Aristarh (lijevo) i Herod (desno)]] [[Datoteka:Mare Imbrium-Apollo17.jpg\|thumb\|300px\|More kiša s kraterom Kopernik (na samom vrhu slike)]] Mjesec je i reljefno vrlo zanimljivo nebesko tijelo. Prvi je crtež Mjeseca napravio [[Galileo Galilej\|Galilej]] [[1609]]. ~~Najniža~~Kartografiranjem ~~područja Mjeseca su ogromne sive~~Mjesečeve površine ~~koje~~bavi se ~~ponekad mogu zapaziti i golim okom. Te ravnice je '''Giovanni Riccioli''' (~~[[~~1598~~selenografija]]~~-[[1671]].) nazvao morima [[1651]]. iako u njima nema vode~~. Mora nisu jednolične ravnice, jer se u njima uočavaju nabori, koji ponekad sliče na zidove, dugačke po nekoliko stotina kilometara, i pukotine, koje sliče na riječna korita. Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski vijenci, koji nose imena planina na Zemlji ([[Alpe]], [[Apenini]], [[Pireneji]], itd.). Najviša točka Mjeseca nalazi se na planinama Leibniz, koje su na Mjesečevom južnom [[pol]]u, gdje neki vrhovi dosežu i 9000 m. Osim planinskih lanaca, na Mjesecu se mogu vidjeti i krateri, koji nose imena po najpoznatijim svjetskim znanstvenicima. Najdublji je Newtonov ([[Isaac Newton]]), oko 7250 m. Ti krateri su vrlo velikog promjera (do 300 km). Iako im rubovi izgledaju strmi, oni su vrlo malog nagiba. To otkriće pripada Nijemcu [[Josef Hopmann\|Josefu Hopmannu]], koji je izumio specijalne metode istraživanja pomoću dužina sjena. Nekih 30 tisuća kratera je otkriveno na Mjesecu. Jedan od njih [[Boscovich (Mjesečev krater)\|Boscovich]] nosi ime [[Ruđer Bošković\|Ruđera Boškovića]]. Kod pojedinih kratera su vidljive i uzdužne široke svijetle pruge ([[Nikola Kopernik\|Kopernikov]] krater), za koje se smatra da su naslage pepela ili [[vulkan]]ske materije nastale u vrijeme hlađenja Mjeseca. Ovi krateri su nastali udaranjem mnogih tijela ([[asteroidi\|planetoida]]) i [[meteoroid]]a u Mjesec. Na Mjesecu nema erozije pa se još uvijek vide. Kartografiranjem Mjesečeve površine bavi se [[selenografija]].▼ ===Mjesečeva mora=== Najniža područja Mjeseca su ogromne tamnosive površine koje se ponekad mogu zapaziti i golim okom. Te ravnice je Giovanni Riccioli ([[1598]]-[[1671]].) nazvao morima [[1651]]. iako u njima nema vode. [[Mjesečeva mora]] nisu jednolične ravnice, jer se u njima uočavaju nabori, koji ponekad sliče na zidove, dugačke po nekoliko stotina kilometara, i pukotine, koje sliče na riječna korita. ===Planinski vijenci=== Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski vijenci, koji nose imena planina na Zemlji ([[Alpe]], [[Apenini]], [[Pireneji]], itd.). Najviša točka Mjeseca nalazi se na planinama Leibniz, koje su na Mjesečevom južnom [[pol]]u, gdje neki vrhovi dosežu i 9000 m. ===Krateri=== ▲~~Mora~~Na ~~nisu jednolične ravnice, jer~~Mjesecu se umogu ~~njima uočavaju nabori, koji ponekad sliče na zidove, dugačke po nekoliko stotina kilometara,~~vidjeti i ~~pukotine, koje sliče na riječna korita. Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski vijenci, koji nose imena planina na Zemlji (~~[[~~Alpe]],~~udarni ~~[[Apenini~~krater\|krateri]], [[Pireneji]], itd.). Najviša točka Mjeseca nalazi se na planinama Leibniz, koje su na Mjesečevom južnom [[pol]]u, gdje neki vrhovi dosežu i 9000 m. Osim planinskih lanaca, na Mjesecu se mogu vidjeti i krateri, koji nose imena po najpoznatijim svjetskim znanstvenicima. Najdublji je Newtonov ([[Isaac Newton]]), oko 7250 m. Ti krateri su vrlo velikog promjera (do 300 km). Iako im rubovi izgledaju strmi, oni su vrlo malog nagiba. To otkriće pripada Nijemcu [[Josef Hopmann\|Josefu Hopmannu]], koji je izumio specijalne metode istraživanja pomoću dužina sjena. Nekih 30 tisuća kratera je otkriveno na Mjesecu. Jedan od njih [[Boscovich (Mjesečev krater)\|Boscovich]] nosi ime [[Ruđer Bošković\|Ruđera Boškovića]]. Kod pojedinih kratera su vidljive i uzdužne široke svijetle pruge ([[Nikola Kopernik\|Kopernikov]] krater), za koje se smatra da su naslage pepela ili [[vulkan]]ske materije nastale u vrijeme hlađenja Mjeseca. Ovi krateri su nastali udaranjem mnogih tijela ([[asteroidi\|planetoida]]) i [[meteoroid]]a u Mjesec. Na Mjesecu nema erozije pa se još uvijek vide~~. Kartografiranjem Mjesečeve površine bavi se [[selenografija]]~~. == Svojstva Mjesečeve [[atmosfera\|atmosfere]] ==

Mjesec: razlika između inačica