|
== Život i običaji ==
Bave se lovm[[lov]]om i ribolovom[[ribolov]]om, a [[riba]] je glavni izvor proteina. [[Poljodjelstvo]] je tipa [[posijeci-i-spali]], a polja se nalaze u radijusu od 4-6 kilometara oko sela. Uzgaja se [[manioka]], [[kukuruz]], [[slatki krumpir]], [[šećerna trska]], [[banane]] i drugo, a također i [[pamuk]] i [[duhan]]<ref>[http://pib.socioambiental.org/en/povo/kayapo/183 Kayapó]</ref>. Muški je posao lov, ribolov, kao i izrada rukotvorina i oruđa. Omiljeno je meso [[jelen]]a, [[tapir]]a i [[pekari]]ja, no mnogo češće uhvatemajmune, [[aguti]]je i kopnene [[kornjače]]. Ptice se love najviše zbog njihovog [[perje|perja]]. Brak je kod Kayapoa striktno [[monogamija|monogaman]], ovo vrijedi i za plemena [[Pau d'Arco]], [[Timbira]], [[Xavante]] i [[KáingangKaingáng]]. Kuća i zemlja, kao i kods Timbira, uvijek je u vlasništvu [[žene]]<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/86063#page/501/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>. Selo je kružnog oblika sa [[trg]]om u sredini u kojemu se nalazi [[muškaraćka kuća]], u kojoj mladi [[muškarci]] provode život sve do svoje [[ženidba|ženidbe]], kada je napuštaju i odlazi pod ženin krov. [[Žena]] za razliku od muškarca mnikad ne napušta svoje matrilinearnošću nasljeđeno stanište<ref>[http://pib.socioambiental.org/en/povo/kayapo/186 Kayapo]</ref>.
== Jezik ==
Kayaposi govore više dijalekata kojima se služe razne lokalne skupine i ogranci: [[A’Ukre]], [[Gorotíre]], [[Kararaô]], [[Kubenkrankégn]], [[Kubenkrangnotí]], [[Kokraimôro]], [[Menkrangnoti]], [[Kreen-Akarore|Kreen-Akarôre]], [[Caiapós do Sul|Kayapó do Sul]], [[Suyá]], [[Xikrin]], [[Txukahamãe]], [[Irã-Amráire|Irãamráyre]]. Jezik pripada porodici [[gé]]. Jezik ima 17 samoglasnika i 16 suglasnika.
|
