Inačica od 20. veljače 2013. u 23:49 uredi Ldaanb (razgovor \| doprinosi) 2 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. veljače 2013. u 21:37 uredi ukloni ovu izmjenu Flopy (razgovor \| doprinosi) 16.845 edits m Uklonjena promjena suradnika Ldaanb, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Mostarac Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Humac.jpg\|desno\|]] [[Datoteka:Humacka ploca 2v.jpg\|desno\|mini]] '''Humačka ploča''' ([[11. stoljeće\|XI.]] ili [[12._stoljeće\|XII. stoljeće]]) spada među najstarije spomenike pismenosti u [[bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]], a pisana je na ~~staroslavenskom~~[[hrvatski jezik\|hrvatskom jeziku]], starohrvatskom [[ćirilica\|ćirilicom]] s ~~upotrebom~~uporabom pet slova na [[glagoljica\|glagoljici]]. Bila je do 1958. uzidana u pročelje [[franjevci\|Franjevačkog]] [[samostana]] na Humcu pored [[Ljubuški\|Ljubuškog]] u ~~BiH, tj.~~ [[Hercegovina\|Hercegovini]], a čuva se u [[muzej]]u humskog franjevačkog samostana. Ploča je je duga 68 cm, široka 59 cm, a debela 15cm. Njena težina je 124 [[kg]]. Natpis ima 80 slova u 25 riječi. Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća. Natpis na ploči je uklesan spiralno u tri reda u obliku čeverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko [[oltar]]a. Natpis je nejasan, a na današnjem jeziku glasi ('''upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna i ta imena nisu jasna ni danas'''): Redak 7: '''U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANĐELA MIHAILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), ŽUPI (?)RUC I NJEGOVA ŽENA PAVICA(?).''' Mnogi znanstvenici su pokušali objasniti natpis, ali on je još uvijek lingvistička, arheološka i ~~historijska~~povijesna zagonetka. Mnoga pretpostavljena imena su povijesno nepotvrđena, posebice ime [[župa\|župe]]. Tako se za osobu koja je zidala spominje Krsmir, Kresimir ili Krešimir, Uskrsmir; ime njegove žene je Pravica ili Pribica, po nekima i Pavica. Slično je i s imenom oca, a najveća enigma jest ime župe, koja se tumači najčešće kao Vrulac ili kao Urun, a postoje i druga tumačenja. I sam smještaj crkve Sv.Mihovila, koja se spominje u tekstu, je nepoznanica, njeni ostaci nisu pronađeni. Njen smještaj se pretpostavlja jednom pretpostavkom. Prilikom štovanja [[Sv. Mihovil]]a, koji je ratnički svetac, crkve se obično grade na uzvisina. Najbliža adekvatna uzvisina je upravo Humac.

Humačka ploča: razlika između inačica