Babilonska kula: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Uklanjanje izmjene 3893185 što ju je unio/unijela Houjhnhnm (Razgovor sa suradnikom:Houjhnhnm) |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Confusion of Tongues.png|mini|[[Gustave Doré]], '''Miješanje jezika''', [[bakropis]] iz [[1865.]] st. U pozadini se vidi umjetnikova vizija Babilonske kule.]]
'''Babilonski toranj''' je prema [[Biblija|Bibliji]] [[toranj]]
== Babilon za vladavine Nabukodonosora II. ==
Redak 35:
== Babilonska kula u Bibliji ==
Prema 11. poglavlju [[knjiga postanka|Knjige Postanka]], babilonska kula je bio toranj
''Sva je zemlja imala jedan jezik i riječi iste. Ali kako su se ljudi selili s istoka, naiđu na jednu dolinu u zemlji Šinearu, i tu se nastane. Jedan drugome reče : Hajdemo praviti opeke te ih peći da otvrdnu!. Opeke im bile mjesto kamena, a paklina im služila za žbuku. Onda rekoše : Hajde da sebi podignemo grad i toranj s vrhom do neba! Pribavimo sebi ime, da se ne raspršimo po svoj zemlji! Jahve se spusti da vidi grad i toranj što su ga gradili sinovi čovječji. Jahve reče : Zbilja su jedan narod, s jednim jezikom za sve! Ovo je tek početak njihovih nastojanja. Sad im ništa neće biti neostvarivo što god naume izvesti. Hajde da siđemo i jezik im pobrkamo, da jedan drugome jezik ne razumije. Tako ih Jahve rasu odande po svoj zemlji, te ne sazidaše grada. Stoga mu je ime Babel, jer je ondje Jahve pobrkao govor svima u onom kraju i odande ih je Jahve raspršio po svoj zemlji.''
Redak 47:
[[Datoteka:Meister_der_Weltenchronik_001.jpg|lijevo|mini|150px|Srednjovjekovni prikaz gradnje babilonske kule]]
Iskapanja njemačkog arheologa [[robert koldewey|Koldeweya]], na području nekadašnjeg Babilona (danas okolica grada Al Hillah, južno od [[bagdad|Bagdada]]), 1913. godine, otkrila su ostatke moguće babilonske kule. Utvrđeno je da je najvjerojatnije riječ o [[zigurat|ziguratu]] Etemenanki
Zigurat širine 90 metara te ukupne visine također 90 metara (Herodot u svojim spisima spominje visinu kule od gotovo 200 metara!), imao je 7 terasastih katova, , a na vrhu se nalazio hram za ''svetu svadbu'' Marduka, boga zaštitnika grada, i vrhovne svećenice.
Redak 69:
U tradicijama određenih kultura središnje [[amerika|Amerike]], također se mogu pronaći priče slične onoj o babilonskoj kuli. Tako je primjerice Xelhua, jedan od sedam divova spašenih od poplave, odlučio sagraditi veličanstvenu piramidu kako bi se obračunao sa bogovima i uništio nebesa. Bogovi su razorili građevinu a graditeljima izmješali jezike.
Druga pak priča, iz predaje naroda Tolteka, prema povjesničaru Don Ferdinand d'Alva Ixtilxochitlu (1565-1648), govori o skupini ljudi koji su se gradnjom tornja namjeravali zaštiti od sljedeće poplave, no
Priča Tohono O'odham Indijanaca, govori o tome kako je [[Montezuma]] preživio veliku poplavu nakon čega je u napadu ludosti odlučio napraviti hram koji će dosegnuti nebo. Ipak, Veliki Duh je građevinu uništio munjom.
Na području Nepala i sjeverne Indije, krajem 19. stoljeća zabilježena je još jedna priča poput one biblijske, a doktor Livingstone zabilježio je sličnu predaju i u Africi, oko jezera Ngami 1879. godine.
Također, vrlo sličan mit o ''
== Utjecaji babilonske kule na kulturu ==
|