Teutonski viteški red: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznice
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Teutonic_Order.png|mini|Grb Teutonskih Vitezova]]
'''Teutonski vitezovi''' ili '''Teutonski viteški red''' ([[latinski jezik|latinski]]: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", [[njemački jezik|njemački]]: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem ili češće Deutscher Orden) je [[Njemačka|njemački]] [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] vjerski red osnovan krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]] u [[Akra|Akri]], [[Palestina]]. U srednjem vijeku su bili križarski viteški red i nosili su bijele ogrtače sa crnim križem. To je sada klirskiduhovni red smješten u [[Beč|Beču]], [[Austrija]].
 
Srednjovjekovni red je imao značajnu ulogu na Bliskom istoku kontrolirajući luku [[Akra]]. Nakon što su kršćanske snage poražene na Bliskom istoku, Red se premjestio u Transilvaniju 1211. kako bi pomogao u obrani Ugarske od [[Kumani|Kumana]]. Protjerani su 1225. pošto su navodno pokušali postaviti se pod papinski, a ne ugarski suverenitet.
 
Na osnovu Zlatne bule iz Riminija, veliki vođa Teutonskih vitezova [[Herman von Salza]] i vojvoda [[Konrad I od Masovije]] su zajedno napali [[Stare Pruse]] 1226. kako bi ih pokrstili u [[Pruski križarski rat|Pruskom križarskom pohodu]]. Tada su vitezovi bili optuženi za prevaruprijevaru poljske uprave i obrazovanjeuspostavu neovisne MonaškeRedovničke države Teutonskih vitezova. Red je izgubio svoju svrhu kada je susjedna Litva prihvatila kršćanstvo. Smješten u Pruskoj, red je počeo pohoditi svoje kršćanske susjede, Kraljevinu Poljsku, [[Velika Kneževina Litva|Veliku Kneževinu Litvu]] i [[Novgorodska republika|Novgorodsku republiku]], nakon što je asimilirao Livonijski red. Na osnovu svojih nameta Red je imao jaku gradsku ekonomiju, zapošljavao je mnoge trgovce iz čitave Europe, i postao morskapomorska sila na Baltičkom moru.
 
[[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanska]] vojska je odlučno porazila Red i slomila njegovu vojnu moć u bici kod Grunvalda (Tanenberg) 1410. Red je postojao sve do 1525. kada je Veliki Meštar [[Albert I. , pruski vojvoda|Albert Bradenburški]] abdicirao, prihvatio [[Luterani|luteranstvo]] da bi postao pruski vojvoda. VelikeVeliki vođemeštri supredsjedali predsjedavalesu viteškim velikim posjedima u Njemačkoj i drugdje do 1809. kada je [[Napoleon I. Bonaparte]] naredio razobrazovanjeraspuštanje Reda koji je izgubio svoj posljednji svjetovni posjed. Red je nastavio postojati, sa sjedištem u Hamburgu za vrijeme Prvog svjetskog rata, i danas radi kroz dobrotvorna udruženja u srednjoj Europi.
 
[[Datoteka:Albrecht_von_Hohenzollern.jpg|mini|200px|Albert, posljednji meštar reda]]