|
Rođena je 22. svibnja 1922. godine u [[Zagreb]]u, gdje je započela studij [[Medicina|medicine]]. Kao [[Židovi u Hrvatskoj|Židovka]] preživjela je u jednom skrovištu u blizini Zagreba. Godine [[1943.]] pronalaze je [[Treći Reich|Nijemci]], nakon čega je uslijedilo zatočenje u [[Sabirni logor|sabirnim logorima]] [[Buchenwald]] i [[Ravensbrück]]. Poslije rata je kao profesorica [[povijest]]i ostvarila međunarodnu znanstvenu karijeru.<ref>{{hrv icon}}{{deu icon}} [[Hrvatski državni arhiv]] (6. srpnja 2007.): [http://www.croatia.ch/tjedan/HDA-KATALOG.pdf ''Prisilni rad i Nezavisna Država Hrvatska 1941 - 1945''], str. 31., Preuzeto 29. srpnja 2012.</ref>
Mirjana Gross najprije je 1940. upisala medicinu na Sveučilištu u Zagrebu. Bilo je to iste godine kada su Nijemci umarširali u Pariz, što je u njoj, djevojci iz židovske obitelji koja je tek završila 1. žensku realnu gimnaziju na Gornjem gradu, izazvao strah.
Otac Mavro i majka Ella nisu željeli iz Zagreba, nisu uopće vjerovali da se ono što je Hitler govorio i što se naslućivalo - tragedija čitavog jednog naroda - može doista dogoditi. Grossovi su, na kraju, bili pravi Zagrepčani. Mirjana je rođena u Dalmatinskoj ulici, stanovali su u Rokovu perivoju, staklanu i dućan otac je imao na Iličkom, danas Britanskom trgu. Potom se svijet srušio, a Grossovi su se sakrili na selo, u Brdovečko Drenje, gdje ih je čuvala obitelj Topol.
Grossovi su odani Nijemcima 20. listopada 1943. Mirjana je odvedena u zatvor na Trgu N, a nakon toga u najveći ženski logor, Ravensbrück, gdje je s majkom radila sve do svibnja 1945.
Preživjele su kraj rata, ali otac je nestao u Buchenwaldu. Bolesna od tuberkuloze, s ozbiljnim posljedicama boravka u logoru, željela je u Zagreb. Bolest ju je onemogućavala da pohađa nastavu pa je ispite za povijest između 1947. i 1951. spremala u sanatoriju, a polagala tek na fakultetu.
Kratko je isprva radila u Povijesnom zavodu JAZU, a onda sve do umirovljenja na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta.
Svu svoju karijeru je posvetila proučavanju [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]] [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i [[Metodologija|metodologiji]] povijesti.
| 