Pravda, s razboritošću, jakošću i umjerenošću jedna od četiri glavne vrline (kreposti). U [[Platon]]ovoj uzornoj državi upravo pravda upravlja djelatnostima građana, i društvenim i pojedinačnim, i temelj je skladnu djelovanju drugih triju vrlina {(Država 4, 427 i dalje). Zato su [[renesansa|renesansni]] humanisti pretvorili Pravdu u njihovu vodilju, pa se kao takva često i prikazuje. Lik se Pravde vrlo često vidi na javnim zgradama povezanima sa zakonom. Mač je znak njene moći. Vaga, koja potječe iz rimskoga doba, označuje nepristranost, kao i povez preko očiju, koji pak nije stariji od 16. st. (Drugdje u renesansnoj alegoriji svezane oči znače upravo odsutnost suda, kao u slučaju [[Kupidon]]a, [[Fortuna|Fortune]] i Neznanja - jer je u antici Pravda bila poznata po bistru oku.) Kad se prikazuje među krepostima za [[Posljednji sud|Posljednjega suda]], pravda može imati po jednog [[anđel]]a na svakoj zdjelici svoje tezulje, pa jedan kruni pravednika dok drugi glavu rubi grešniku. Od 17.st. umjesto vage može imati [[fasces]], rimski simbol vlasti. Drugi su joj, ne tako česti, atributi KUGLAkugla (jer vlada svijetom), risaći trokut, šestar i druge mjerne sprave, te lav (po jednoj tradiciji, Djevica, zodijački znak između Vage i Lava, personificira Pravdu). Pravda može grliti Mir (s golubom), na temelju [[Psalam|Psalma]] (85, 11): ''Iustitia et pax oscultatae sunt'' 'Pravica i mir poljubiše se' [Katančićev prijevod]. Pravda može spašavati nevinost kojoj prijete divlje zvijeri što predstavljaju poroke. Trgovkinja koja naginje vagu označuje izopačenost pravde, a žalac je i protiv nepoštenih prodavača. Njena pratilja koja izažima mlijeko iz grudi jest Dobrostivost, koja valja da ublaži Pravdu. Pravda vlada [[Vjekovi svjetski|Srebrnim vijekom]].
