Korozija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (Bot: mijenja he:שיתוך sa he:קורוזיה
nadopuna prijašnjeg izdanja novijim iz tehničkog leksikona
Redak 1:
[[Datoteka:Rust_and_dirt.jpg|mini|150px|desno|Hrđa, najčešći oblik korozije]]
'''Korozija''' je štetno i nepoželjno trošenje različitih konstrukcijskih materijala (osobito kovina) kemijskim djelovanjem plinova, para ili kapljevina iz [[okoliš]]a. Očituje se najčešće nagrizanjem i razaranjem površine, čime se mijenjaju svojstva materijala, te uporabna svojstva uređaja i tehničkih sustava koji su od njih izrađeni. U užem smislu, korozija je trošenje kovina, a može biti kemijska (korozija u neelektrolitima) i elektrokemijska (korozija u elektrolitima).<br />
'''Korozija''' je proces nenamjernog trošenja konstrukcijskog materijala pod [[kemija|kemijskim]] i [[biologija|biološkim]] djelovanjem [[okoliš]]a. Pitanjima korozije prvi se [[znanost|znanstveno]] bavio [[Mihail Vasiljevič Lomonosov]] (od 1756. godine).
 
 
Prema mehanizmu odvijanja, korozijski procesi se dijele na ''kemijske'' i ''elektrokemijske''.
 
'''Kemijska korozija''' uzrokovana je neposrednim djelovanjem kemikalija na kovine (kao npr.: reakcija [[klor]]a s [[Kositar|kositrom]] i [[Magnezij|magnezijem]], oksidacija [[Željezo|željeza]] [[kisik]]om iz [[zrak]]a).
 
'''Elektrokemijska korozija''' elektrokemijskim reakcijama koje se zbivaju zbog stvaranja galvanskih članaka na kovini ili slitini. Ovisno o materijalu koji treba zaštititi te uvjetima u kojima se materijal nalazi, provodi se antikorozijska zaštita dodavanjem inhibitora korozije, nanošenjem zaštitnih prevlaka (sloj otpornije kovine, kovinskoga oksida, emajla, boje i sl.), katodnom ili anodnom zaštitom, itd.
 
Prema mehanizmu odvijanja, korozijski procesi se dijele na kemijske i elektro-kemijske. Prema uvjetima u kojima teku korozijski procesi se dijele na procese u vodi, u plinovima, u zraku, u tlu itd..
 
 
Najpoznatija je '''korozija cjevovoda'''. To je oštećenje cjevovoda zbog elektrokemijske reakcije pri kojoj nastaju ioni kovine u elektrolitu. Najčešće je korozija posljedica elektrolize, tj. stvaranja [[Galvanski članak|galvanskoga članka]] na samom cjevovodu, pa se troši stjenka cjevovoda kao anoda. Različiti štetni plinovi prouzrokuju i druge vrste korozije: [[ugljikov dioksid]] (slatku koroziju), [[vodik]]ov sulfid (kiselu koroziju), a kisik (kisikovu koroziju). Cjevovod se od korozije zaštićuje ''katodnom zaštitom''.
 
Prema mehanizmu odvijanja, korozijski procesi se dijele na kemijske i elektro-kemijske. Prema uvjetima u kojima teku korozijski procesi se dijele na procese u vodi, u plinovima, u zraku, u tlu itd..
 
== Čimbenici ==
Postoje vanjski i unutarnji čimbenici korozije:
 
* Vanjski:
** Prisutnost [[kisik]]a
** Prisutnost [[anioni|aniona]]
Line 13 ⟶ 25:
** Kretanje materijala
 
* Unutarnji:
**standardni elektrodni redukcijski potencijal
 
 
== Zaštita od korozije ==
 
=== Elektrokemijske metode zaštite ===
Elektrokemijskim metodama zaštite [[metal]] se održava ili u pasivnom stanju u području potencijala pasivacije ili u imunom stanju pri potencijalima nižim od ravnotežnih kada ne korodira, s tehnološkog stajališta prihvatljivom [[brzina|brzinom]].
Line 42 ⟶ 56:
 
Prevlakama i premazima razdvaja se konstrukcijski materijal od agresivnog djelovanja okoliša.
 
==Izvor==
*''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g., nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 416.
 
 
[[Kategorija:Kemija]]