Inačica od 29. prosinca 2012. u 10:23 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.339 edits m r2.7.3) (Bot: mijenja tl:Apokripo sa tl:Apokripa ← Starija izmjena		Inačica od 24. veljače 2013. u 23:09 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: Nakon sinode u Jamniji, [[90.]] godine određen je židovski kanon iz kojeg su isključene određene knjige, jer nisu pisane [[hebrejski jezik\|hebrejskim]] ili [[aramejski jezik\|aramejskim jezikom]]. Poimenice, radi se o [[Tobija (knjiga)\|Tobiji]], [[Judita (knjiga)\|Juditi]], dodacima [[Ester]], [[Prva knjiga o Makabejcima\|Prvoj]] i [[Druga knjiga o Makabejcima\|Drugoj knjizi Makabejaca]], [[Mudrost]]i, Sirahu, [[Baruh (knjiga)\|Baruhu]], te dijelovima Estere i [[Daniel (knjiga)\|Daniela]]. No, kršćanska je Crkva ih je i dalje smatrala dijelom Starog zavjeta, jer su ih sadržavale sve najstarije sačuvane Biblije (iz 4. stoljeća). Te knjige [[katolička Crkva]] smatra nadahnutima i naziva ih deuterokanonskima. No, neki teolozi poput [[Atanazije\|Atanazija]] i [[Sveti Jeronim\|Jeronima]], smatrali su da te knjige ne bi trebale pripadati kanonu, jer ne pripadaju ni hebrejskom kanonu, a ne citiraju se ni u [[Septuaginta\|Septuaginti]], grčkom prijevodu Staroga zavjeta, kojim se Crkva služila. Ipak su krajem [[4. stoljeće\|4. stoljeća]], nakon nekoliko održanih koncila na kojima su definirani kanoni, apokrifi ostali dijelom Biblije. U vrijeme [[Reformacija\|Reformacije]], [[Martin Luther]] izbacio je ~~koa~~kao apokrife iz [[Protestantizam\|protestantskih]] biblija one ~~knige~~knjige koje nisu uvrštene u židovski kanon, smatrajući prigovore ranijih kršćanskih teologa opravdanima. Za razliku od toga, novootkrivena [[gnosticizam\|gnostička evanđelja]], kao i neka od ranije poznata, koje katolička Crkva nije uvrstila u svoj kanon, smatraju se apokrifima od strane te Crkve. == Katoličke apokrifne knjige ==

Apokrifi: razlika između inačica