Razlika između inačica stranice »Proširene vene«

Dodano 19 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
(→‎Suvremena operacija vena (OESCH): Uklonjeno, jer nedostaju reference)
No edit summary
Kod nekih pojedinaca proširene vene predstavljaju estetski problem, no mnogi se žale na bolove, teške noge, pečenje, svrbež i slično. U težim je slučajevima značajnije narušeno radno i socijalno funkcioniranje oboljele osobe.
 
Važno je naglasiti da oboljenje proširenih vena uzrokuje insuficijenciju venskog sustava, odnosno vene postanu nedostatne i manjkave za svoju normalnu funkciju cirkulacije venske krvi prema srcu. Taj proces svakim danom se pogoršava i neminovno izaziva niz drugih promjena kako na Površinskimpovršinskim tako i na Dubokimdubokim venama. To znači da pored estetskog problema, proširene vene predstavljaju ozbiljan medicinski problem ukoliko se ne liječe.
 
Mada su proširene vene same po sebi bezbolne, simptome ne smijemo zanemarivati jer proširene vene bez izuzetaka vode daljnjem razvoju oboljenja i pojavljivanju komplikacija od kojih su neke iznimno opasne (prvenstveno krvarenje iz balonasto proširene vene - Haemorrhagia ex aneurismae, i duboka venska tromboza, koja u konačnici može uzrokovati plućnu emboliju što može rezultirati i fatalnim posljedicama). Stoga nije pitanje hoće li doći do komplikacija ako se ne liječe proširene vene, već samo kada će se komplikacije razviti i kojim intenzitetom.
Riječ je o zatvaranju oštećenih dugih površinskih vena iznutra pomoću topline ([[endovenozna termoablacija]]). Razlika između [[laser]]a i [[Radiofrekvencija|radiofrekvencije]] je u tome što laser koristi snop svjetlosti koji zagrije stijenku vene iznutra, dok se radiofrekvencija služi mikrovalovima koji zagrijavaju iznutra stijenku vene. Ove dvije metode su moderne alternative klasičnom kirurškom zahvatu i rezervirane su za pacijente koji boluju od umjerenih i težih oblika oštećenja vena (stupanj 2. – 6.). Prednost im je da se izvode u [[Anestezija#2._Lokalna_anestezija:|lokalnoj anesteziji]], da zahvat traje kratko, da nakon zahvata ne zaostaju rane od rezova, podljevi krvi niti ožiljci, te da je bolesnik odmah nakon zahvata radno i socijalno sposoban, te navodi naglo poboljšanje simptoma i osjećaj "olakšanja". Također se mogu izvoditi i u ljetnim mjesecima. Primarna uspješnost laserskog tretmana vena je 99-100%, a dugoročna se uspješnost kreće u rangu 94-97%. Primarna uspješnost radiofrekventne ablacije varira između 90 i 99%, ovisno o aparatu koji se koristi, a dugoročna se uspješnost radiofrekvencije kreće u rangu od oko 80% (također je ovisna o korištenoj aparaturi).
 
=== Sklerozacija pjenom (tzv. UGFS zahvat)===
'''Ultrazvučno navođena sklerozacija pjenom''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Ultrasound Guided Foam Sclerotherapy'' - UGFS) zasniva se na kemijskom oštećenju stijenke vena upotrebom smjese kemijskog sredstva (sklerozansa) i zraka, koja se pod kontrolom [[ultrazvuk]]a ubrizgava u vene. Ova je metoda naročito dobra za rješavanje potkožnih varikoznih vena koje zaostanu nakon laserske ili radiofrekventne endovenozne ablacije magistralnih vena. Sklerozacija pjenom manje je uspješna od laserskog tretmana u dugoročnom rješavanju patološkog toka krvi u samim magistralnim površinskim venama (npr. vena ''safena magna''), poglavito onim kalibra šireg od 1cm, sa stopom uspješnosti manjom od 90% nakon 3-5 godina .
 
Anonimni suradnik