Proširene vene: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Suvremena operacija vena (OESCH): Uklonjeno, jer nedostaju reference |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 33:
Kod nekih pojedinaca proširene vene predstavljaju estetski problem, no mnogi se žale na bolove, teške noge, pečenje, svrbež i slično. U težim je slučajevima značajnije narušeno radno i socijalno funkcioniranje oboljele osobe.
Važno je naglasiti da oboljenje proširenih vena uzrokuje insuficijenciju venskog sustava, odnosno vene postanu nedostatne i manjkave za svoju normalnu funkciju cirkulacije venske krvi prema srcu. Taj proces svakim danom se pogoršava i neminovno izaziva niz drugih promjena kako na
Mada su proširene vene same po sebi bezbolne, simptome ne smijemo zanemarivati jer proširene vene bez izuzetaka vode daljnjem razvoju oboljenja i pojavljivanju komplikacija od kojih su neke iznimno opasne (prvenstveno krvarenje iz balonasto proširene vene - Haemorrhagia ex aneurismae, i duboka venska tromboza, koja u konačnici može uzrokovati plućnu emboliju što može rezultirati i fatalnim posljedicama). Stoga nije pitanje hoće li doći do komplikacija ako se ne liječe proširene vene, već samo kada će se komplikacije razviti i kojim intenzitetom.
Redak 56:
Riječ je o zatvaranju oštećenih dugih površinskih vena iznutra pomoću topline ([[endovenozna termoablacija]]). Razlika između [[laser]]a i [[Radiofrekvencija|radiofrekvencije]] je u tome što laser koristi snop svjetlosti koji zagrije stijenku vene iznutra, dok se radiofrekvencija služi mikrovalovima koji zagrijavaju iznutra stijenku vene. Ove dvije metode su moderne alternative klasičnom kirurškom zahvatu i rezervirane su za pacijente koji boluju od umjerenih i težih oblika oštećenja vena (stupanj 2. – 6.). Prednost im je da se izvode u [[Anestezija#2._Lokalna_anestezija:|lokalnoj anesteziji]], da zahvat traje kratko, da nakon zahvata ne zaostaju rane od rezova, podljevi krvi niti ožiljci, te da je bolesnik odmah nakon zahvata radno i socijalno sposoban, te navodi naglo poboljšanje simptoma i osjećaj "olakšanja". Također se mogu izvoditi i u ljetnim mjesecima. Primarna uspješnost laserskog tretmana vena je 99-100%, a dugoročna se uspješnost kreće u rangu 94-97%. Primarna uspješnost radiofrekventne ablacije varira između 90 i 99%, ovisno o aparatu koji se koristi, a dugoročna se uspješnost radiofrekvencije kreće u rangu od oko 80% (također je ovisna o korištenoj aparaturi).
=== Sklerozacija pjenom (tzv. UGFS zahvat)===
'''Ultrazvučno navođena sklerozacija pjenom''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Ultrasound Guided Foam Sclerotherapy'' - UGFS) zasniva se na kemijskom oštećenju stijenke vena upotrebom smjese kemijskog sredstva (sklerozansa) i zraka, koja se pod kontrolom [[ultrazvuk]]a ubrizgava u vene. Ova je metoda naročito dobra za rješavanje potkožnih varikoznih vena koje zaostanu nakon laserske ili radiofrekventne endovenozne ablacije magistralnih vena. Sklerozacija pjenom manje je uspješna od laserskog tretmana u dugoročnom rješavanju patološkog toka krvi u samim magistralnim površinskim venama (npr. vena ''safena magna''), poglavito onim kalibra šireg od 1cm, sa stopom uspješnosti manjom od 90% nakon 3-5 godina .
| |||