Američki građanski rat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
U Hrvatskoj nitko ne zove ovaj rat samo "građanskim ratom" ili "ratom između država". To su američki nazivi, jer SAD nije vidjela drugog građanskog rata osim ovog (i onog "revolucionarnog" dakako, o kojem se da govorit).
Nema sažetka uređivanja
Redak 25:
}}
 
'''Američki građanski rat''' ([[1861.]] - [[1865.]]) bio je [[građanski rat]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], bio je [[građanski rat]] koji se vodio zbog secesije [[Konfederativne Države Amerike|Konfederativnih država]]. Jedanaest južnjačkih [[robovlasništvo|robovlasničkih]] država proglasilo je svoje odcjepljenje od SAD-a i formiralo Konfederativne Države Amerike (Konfederaciju); ostalih dvadeset i pet država podupirale su saveznu vladu (Uniju). Nakon četiri godine ratovanja koje se odvijalo većinom u južnjačkim državama, Konfederacija se predala, a ropstvo je u cijelosti ukinuto. Problemi koji su doveli do rata dijelom su riješeni erom rekonstrukcije koja je uslijedila, premda su mnogi ostali neriješeni.
 
Tijekom predsjedničkih izbora [[1860.]] godine, [[Republikanska stranka (SAD)|Repulikanska stranka]] na čelu s [[Abraham Lincoln|Abrahamom Lincolnom]] vodila je kampanju protiv širenja ropstva van država u kojima je ono već postojalo. Republikanci su strogo podupirali [[nacionalizam]] pa su prijetnje odcjepljenja proglasili izdajom. Nakon njihove pobjede na izborima, ali prije nego je nova administracija preuzela vlast [[4. ožujka]] [[1861.]] godine, sedam robovlasničkih država proglasilo je svoje odcjepljenje te oformilo Konfederativne Države Amerike. Obje administracije - ona na odlasku predsjednika [[James Buchanan|Jamesa Buchanana]] te nova na dolasku predsjednika Lincolna - odbile su legalizirati secesiju, smatrajući odcjepljenje pobunom. U to vrijeme ostalih osam robovlasničkih država odbilo je poziv na secesiju. Niti jedna međunarodna vlast nije priznala Konfederaciju.