Đuro Utješanović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Podatak o mjestu i datumu rođenja, manje korekcije |
m Sitno |
||
Redak 33:
== Životopis ==
Još kao dijete je izgubio oba roditelja: otac Drago je poginuo 1943. u njemačkom napadu na partizansku podzemnu bolnicu, a majku Dragicu 1945. ubijaju pljačkaši. U [[Kikinda|Kikindi]] je zavšio osnovnu školu. Utješanović je 1956. poslan u [[Split]] gdje je pohađao šumarsku školu zajedno s još jednim budućim velikim hrvatskim glumcem [[Ivica Vidović|Ivicom Vidovićem]]. Po završetku srednjoškolskog školovanja vraća se u Kikindu, odakle je, opet protiv svoje volje, poslan u [[Sarajevo]] na šumarski fakultet. Šumarski fakultet mu nikako nije bio po volji, i nakon dvije godine studija odlučuje "pobjeći" iz Sarajeva u [[Zagreb]]. U Zagrebu će nešto kasnije upisati i glumu, za koju je pokazivao zanimanje još od srednjoškolskih dana. Poslije stjecanja diplome deset je godina radio u [[Kazalište Gavella|kazalištu Gavella]], a potom je odlučio napustiti kazališne daske. Često je glumio u filmovima, i to najviše tada nepopularne uloge žandara i ustaša. Struka će reći da je najveći trag ostavio na [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkim ljetnim igrama]], gdje je bez prekida nastupao gotovo tri desetljeća. U novije vrijeme ostati će upamćen po ulozi tetka u [[Večernja škola|Večernjoj školi]] [[Željko Pervan|Željka Pervana]] gdje je pokazao talent za improvizaciju. Zapažene uloge je ostvario u filmovima: [[Hajdučka vremena (1977)|Hajdučka vremena]] (1977.), [[Vlakom prema jugu (1981)|Vlakom prema jugu]] (1981.), [[Krhotine - Kronika jednog nestajanja (1991)|Krhotine]] (1991.), [[Kad mrtvi zapjevaju (1998)|Kad mrtvi zapjevaju]] (1998.). Kratku, ali zapaženu ulogu imao je i u Oskarom nagrađenom filmu [[Ničija zemlja (2001)|Ničija
Uz glumačke vode okušao se i u politici 2003. kada je bio prvi na izbornoj listi [[Socijalistička radnička partija Hrvatske|Socijalističke radničke partije Hrvatske]] u VI. izbornoj jedinici za [[Hrvatski sabor]].
|