Matija Gubec: razlika između inačica

Prije bune, Matija Gubec je bio je [[kmet]] na stubičkomstubičkome vlastelinstvu [[Franjo Tahi|Franje Tahija]] u Hrvatskom[[Hrvatsko zagorje|Hrvatskome zagorju]]. Prema [[urbar]]u iz [[1567.]] godine Gubec se spominje kao [[inkvilin]] s imenom Ambroz.<ref name="HBL"/> U [[Historiografija|historiografiji]] se od [[1622.]] godine spominje pod imenom Matija, a u hrvatsku historiografiju to ime uvodi [[povjesničar]] [[Vjekoslav Klaić]].<ref name="HBL"/>

Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gupca za vođu ''jer su "smatrali da se, među ostalim, odlikuje pameću i hrabrošću" (Istvánffy).''<ref name="HBL"/> U kratkomkratkome vremenuvrjemenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu.

U presudnoj bitci protiv plemića koji su bili pod vodstvom podbana [[Gašpar Alapić|Gašpara Alapića]], kod [[Stubičke Toplice|Stubičkih Toplica]] [[9. veljače]] [[1573.]] godine, Gubec je vodio seljačku vojsku od oko 6.000 ljudi (prema [[Josip Adamček|Josipu Adamčeku]]).<ref name="HBL"/> Prije početka bitke Gubec je seljacima je govorio neka budu svjesni dakako trebaju pobijediti ili očekivati ''"jao pobijeđenima" (Istvanffy)''.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0128SeljackaBuna.htm HRT: Na današnji dan: Seljačka buna Matije Gupca], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u [[Zagreb]]. Smaknut je [[15. veljače]] [[1573.]] godine, a prema legendi javno je mučen na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu svetoga Marka]] tako što je bio prisiljen nositi krunu od usijanoga željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren.{{fusg|1}}

*Matija Gubec do današnjegdanašnjega je vremenadoba ostao je najveći narodni junak u [[Hrvati|Hrvata]]. Mnoga [[KUD|kulturno-umjetnička društva]] nose ime Matije Gupca, npr. KUD "Matija Gubec", [[Slavonski Kobaš]],<ref>[http://slavonskikobas-kudmg.com/onama.php KUD "Matija Gubec", Slavonski Kobaš: Povijest društva], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> Kulturno umjetničko društvo "Matija Gubec", [[Gornja Stubica]],<ref>[http://www.gornjastubica.com/udruge_kud.htm Gornja Stubica: KUD], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> KUD "Matija Gubec" [[Donji Miholjac]]<ref>[http://www.donjimiholjac.hr/kulturno-umijetnicka-drustva Kulturno umijetnička društva - Donji Miholjac], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> a u [[Tavankut]]u je [[1946.]] godine osnovano [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec"]],<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm HKPD Matija Gubec Tavankut: O Društvu], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> i dr. Najčešće ime ulice u Hrvatskoj jest Ulica Matije Gupca, prema istraživanju dr. [[Slaven Letica|Slavena Letice]].<ref>[http://www.croatia.org/crown/articles/9663/1/Dr-Slaven-Letica-If-Streets-Could-Talk-Kad-bi-ulice-imale-dar-govora.html Croatia.org: Dr. Slaven Letica: If Streets Could Talk. Kad bi ulice imale dar govora.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>

*Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] njegovim je imenom nazvana jedna slovenska i jedna hrvatska [[partizani|partizanska]] brigada. Posebno je slavljen u [[socijalizam|socijalističko doba]], pa je tada podignut i njegov [[Spomenik Seljačkoj buni|spomenik]] u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]], a mnoge su ulice ([[Beograd]], [[Brčko]], [[Mostar]], [[Podgorica]], [[Sarajevo]], [[Subotica]], [[Tuzla]] i dr.) dobivale nazive po njemu diljem [[SFRJ]]. U [[Niš|Nišu]] je jedna ulica po njemu nosila naziv sve dok Skupština općine Niš [[2003.]]. godine nije donijela odluku o preimenovanju u Ulicu [[Milan Tepić|bojnika Tepića]].<ref>{{sr icon}} [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/03/27/srpski/N03032601.shtml Glas javnosti: "Bulevar Zorana Đinđića", Skupština općine Niš promijenila nazive ulice], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> U [[Vojvodina|vojvođanskom]] selu [[Tavankut|Tavankutu]] kod [[Subotica|Subotice]] postavljena je bista Matiji Gupcu, u dvorištu istoimene osnovne škole, ali je u dva navrata srušena, a krivci nisu pronađeni.<ref>{{sr icon}} [http://www.vesti.rs/Drustvo/Ponovo-srusena-bista-Matije-Gupca.html Ponovo srušena bista Matije Gupca], preuzeto 11. lipnja 2012.</ref>

*U [[umjetnost|umjetnosti]]: [[August Šenoa]] o buni je iz [[1573.]] godine napisao povijesni roman ''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]'', u kojem je Matija Gubec glavni lik<ref name="HBL"/>; [[Mirko Bogović]] napisao je dramu ''Matija Gubec''<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=24615 Proleksis enciklopedija: Gubec, Matija Ambroz], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>; [[Ivo Lhotka-Kalinski]] skladao je operu ''Matija Gubec''<ref name="proleksis"/>; slike o Matiji Gupcu su napravili [[Oton Iveković]] (''Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu'') i [[Ferdo Quiqerez]] (''Smrt Matije Gupca'')<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=43104 Proleksis enciklopedija: Quiquerez (Kikerec), Ferdo], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>; spomenik Gupcu u Gornjoj Stubici djelo je [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]], a [[Vanja Radauš]] napravio je [[1968.]] godine [[bista|bistu]] Gupcu koja se nalazi u Aleji Seljačke bune u [[Podsused|Podsusedu]]<ref>[http://www.zagrebacki.info/2012/04/matija-gubec.html Zagrebački info: Matija Gubec], preuzeto 3. lipnja 2012.</ref>. [[Igrani film]] iz [[1975.]] godine ''Seljačka buna 1573.'' djelo je [[Vatroslav Mimica|Vatroslava Mimice]]<ref name="proleksis"/><ref>{{en icon}} [http://www.imdb.com/title/tt0070663/ IMDB: Seljacka buna 1573 (1975)], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref><ref>[http://www.filmski-programi.hr/baza_film.php?id=163 Filmski programi: Baza HR kinematografije - igrani film: Seljačka buna 1573.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>, a [[Ivica Krajač]], [[Karlo Metikoš]] i [[Miljenko Prohaska]] autori su prve hrvatske [[rock opera|rock opere]] [[Gubec-beg]], nazvane upravo po vođi seljačke bune.

#{{fusd|1}}{{citat2|U historiografiji je osim dvojbe je li riječ o križarskoj vojni ([[Nada Klaić|N. Klaić]]) ili početcima razredne borbe (R. Bićanić, [[Josip Adamček|J. Adamček]]) također upitno je li Gubec za kaznu proglašen »kraljem«, okrunjen užarenom željeznom krunom i, kao što se općenito drži, smaknut uz mučenje 15. II. u Zagrebu ili nije. Činjenica je da se u popisu podložnika obitelji Hennyngh 1574. u selu Hižakovec spominje inkvilin, Jambrek Gwbez.}}<ref name="HBL"/>