Razlika između inačica stranice »Mumija«

Obrisano 1.665 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (Uklonjena promjena suradnika DzovicaKinaivan, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MerlIwBot)
[[Slika:Mumie Thutmosis I.jpg|mini|Mumija Tutmozisa prvog, [[Kairo]]]]
 
'''Mumija''' je [[Smrt|mrtvo]] [[Čovjek|ljudsko]] tijelo čiji su [[koža]] i organi sačuvani namjerno ili slučajnim izlaganjem kemikalijama, velikoj hladnoći, vrlo maloj vlažnosti ili nedostatku [[zrak]]a kad tijelo potone u blatište. Na pokušaje očuvanja ljudskog tijela poslije smrti arheolozi nailazenalaze širomtijela svijetakoje bi tako bilo trajnije očuvano. RabeIako sesu dvanajstarije pojma:mumije izrađene još prije 5000 godina, konačne tehnike mumificiranja razvijene su za [[mumificiranjeEgipat - Srednja država|Srednjeg kraljevstva]]. iU jednoj spilji kraj [[balzamiranjeLuxor]],a egiptolog Winlock je otkrio masovnu grobnicu šezdeset vojnika koji upućujusu napoginuli smoleratujući kojimau postrojbama [[Mentuhotep I.|Mentuhotepa I.]] tijekom borbe za ponovno ujedinjenje Egipta. Tijela vojnika bila su kvalitetno mumificirana i omotana povojima. Postupak je doveden do svog tehnološkog vrhunca u [[Egipat - Nova država|Novom kraljevstvu]]. Iz tog je razdoblja ostalo očuvano niz [[faraon]]skih mumija koje se tijelai oblažudanas mogu vidjeti u muzejima diljem svijeta. Tijela mrvih su bivala očišćena vađenjem unutarnjih organa, potom izložena dugotrajnom djelovanju konzervansa, te napokon premazivana balzamima i umotana u povoje. Mogla su dobiti i dodatne zaštitne slojeve poput tzv. kartonaže (smjese od platna i blata) odnosno zalijevanjem u bitumen. Čitav postupak mumificiranja prilično je točno opisao [[Herodot]] (Hist. II 86-91). On je tvrdio da je ono trajalo čak sedamdeset dana. Budući je ono ujedno predstavljalo i religijsko-magijski obred, te uključivalo čitanje posebnih ritualnih tekstova, jasno je da u trajanje mumificiranja ne ulazi samo mehanička obrada umrloga.
Kako je egipatsko kraljevstvo nastalo iz dva zasebna entiteta - jedne države na sjeveru, a druge na jugu - koji su pak nastali povezivanjem više [[neolit]]skih kultura - korijene njegove mitologije treba tražiti upravo u tradicijama pretpovijesnih naselja. Logično je stoga da je religijska struktura Egipta isprva bila polivalentna. U preddinastijskom razdoblju izdvaja se nekolicina najvažnijih božanstava nastalih u pojedinim regijama koje će kasnije činiti temeljne administrativne cjeline ili nome. Među najstarija božanstva spadaju ona zoomorfna, a jedinu iznimku među ranim kultovima čini [[Oziris]] - antropomorfni bog koji je gospodar svijeta mrtvih. Tu su i [[Horus]] (bog oblika sokola), [[Set]] (mravojed ili magarac), [[Uađit]] (kobra) i [[Nehbet]] (lešinarska božica).
Nakon smrti čovjekova duša putuje kroz drugi svijet (eg. ''Duat'' ili ''Amenti''). ''Amenti'' znači "zapad". Naime, posmrtni put duše u krajolike drugog svijeta bio je istovjetan kretanju [[Sunce|Sunca]] koje zalazeći na zapadu odlazi "u nepoznato". Za jedne je on kopija ovoga svijeta u kojem se oru njive, žanje žito, slavi, pije pivo i odlazi u lov na ptice. Za druge, ''Duat'' je potpuno odvajanje od svijeta poznatog, uzlet do zviježđa u kojima borave bogovi. Mumificiranje je bilo postupak kojim se tijelo konzerviralo, a njegov je cilj oslobađanje onih elemenata duše koji će preživjeti smrt tijela. Postupak mumifikacije sastojao se u odstranjivanju lako razgradljivih [[unutarnji organi|unutarnjih organa]] i konzervaciji tijela koje bi tako bilo trajnije očuvano. Iako su najstarije mumije izrađene još prije 5000 godina, konačne tehnike mumificiranja razvijene su za [[Egipat - Srednja država|Srednjeg kraljevstva]]. U jednoj spilji kraj [[Luxor]]a egiptolog Winlock je otkrio masovnu grobnicu šezdeset vojnika koji su poginuli ratujući u postrojbama [[Mentuhotep I.|Mentuhotepa I.]] tijekom borbe za ponovno ujedinjenje Egipta. Tijela vojnika bila su kvalitetno mumificirana i omotana povojima. Postupak je doveden do svog tehnološkog vrhunca u [[Egipat - Nova država|Novom kraljevstvu]]. Iz tog je razdoblja ostalo očuvano niz [[faraon]]skih mumija koje se i danas mogu vidjeti u muzejima diljem svijeta. Tijela mrvih su bivala očišćena vađenjem unutarnjih organa, potom izložena dugotrajnom djelovanju konzervansa, te napokon premazivana balzamima i umotana u povoje. Mogla su dobiti i dodatne zaštitne slojeve poput tzv. kartonaže (smjese od platna i blata) odnosno zalijevanjem u bitumen. Čitav postupak mumificiranja prilično je točno opisao [[Herodot]] (Hist. II 86-91). On je tvrdio da je ono trajalo čak sedamdeset dana. Budući je ono ujedno predstavljalo i religijsko-magijski obred, te uključivalo čitanje posebnih ritualnih tekstova, jasno je da u trajanje mumificiranja ne ulazi samo mehanička obrada umrloga.
 
Kanope s prikazom [[četiri Horusova sina]] u koje su stari [[Egipćani]] spremali unutrašnje organe pokojnika tijekom procesa mumifikacije
25

uređivanja