Razlika između inačica stranice »Vodozemci«

Dodano 17 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
== Anatomija ==
 
Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja su se izgubile. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet [[prst]]iju. Imaju pljosnate [[lubanja|lubanje]] i često reducirane kosti. Tako većina nema [[rebro|rebra]]. Izraženost [[kralježak|kralježaka]] kralježnice često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. [[Koža]] je tanka i gola, ali zato puna [[žlijezda]] i [[pigment]]nih stanica. Koža ima važnu ulogu u disanju i gospodarenju tjelesnim tekućinama. Kao [[larva|ličinke]], vodozemci imaju [[škrge]], a u odraslom obliku vrlo jednostavna [[pluća]], ali i koža i usta im pomažu kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne [[životinja|životinje]] pa im temperaturu određuje temperatura okoline. [[Srce]] ima dvije pretklijetke, i jednu klijetku bez pregadne stijenke. [[CrijevoDebelo crijevo|Crijevni]], [[urin]]arni i [[spolni organi|spolni otvor]] završavaju u [[nečisnica|nečisnici]].
 
== Podjela vodozemaca ==
== Evolucija vodozemaca ==
 
Većina znanstvenika, koji se bave pitanjima podrijetla vodozemaca, smatra da su oni nastali od [[ribe|riba]] resoperki ([[krosopterigijaMesoperke|Crossopterygii]]), koje su, kao ribe [[riba dvodihalica|dvodihalice]] imale [[riblji mjehur]] pretvoren u [[pluća]] i neke druge osobine slične današnjim vodozemcima. Za prvobitnog vodozemca se kaže: "Riba koja je hodala." Pored ribljeg mjehura, pretvorenog u pluća, skelet parnih peraja kod resoperki liči na [[kostur]] udova vodozemaca. Prema tome, od starih (devonskih) resoperki, nastali su prvi vodozemci-stegocefali, a od njih današnji vodozemci. Na [[Grenland]]u je nađen prijelazni oblik između riba i vodozemaca - ''Ichtyostega''. Sve ribe resoperke su izumrle, osim jedne vrste ([[latimerijaLatimerija]]), koja je otkrivena u [[1958.]] godini na obali Mozambika. Ostale vrste riba resoperki izumrle su prije 80 milijuna godina.
 
==Vanjske poveznice==
352

uređivanja